Igalo - Crna Gora

Updated: 2021-05-20 05:03:13

Latinska poslovica Nomen est omen (ime je suština) itekako se odnosi na Igalo: stara riječ označava plažu, žalo, ali ne bilo koju plažu ili žalo. Igalo je plaža s ljekovitim stvojstvima!


U knjizi „Boka“ iz 1913. g, Sava Nakićenovića, stoji: „U ovo selo dolaze stranci da se liječe jer je blago i zdravo podneblje (...). Ima 45 domova. Žalo nije odmah duboko, već za dugo ide dosta plitko, i pjeskovito.“



Da nije bilo jedne ljubavne priče, Igalo bi imalo manji značaj od onog što ga u istoriji turizma zauzima danas. Priča je puna istorije, i počinje imenom jedne igaljske porodice, familije Janković:


Kada se vratio iz Trsta, osnivač parobrodarskog društva „Oceanija“ (1917), Špiro Janković u Boki Kotorskoj (Crna Gora) osniva parobrodarsko društvo „Boka“, s flotom od 3 broda. Po savjetu viđenijih Novljana, Špiro je 1928. izgradio hotel „Igalo“. Pokazaće se ubrzo – simbol Igala.

Te je godine ovdje i počeo turizam. Hotel je imao tenisko igralište, barke za veslanje, angažovano tamburaško društvo i nešto u ponudi što će tek vremenom postati razumljivo: jednodnevne izlete po zaleđu.

Photo 0 Igalo - Crna Gora


Prije ljubavne poente, vratimo se na časak u g. 1933, u godinu kada se na vlasti u Njemačkoj ustoličio Hitler. Kaplar iz Linca iznosi u Rajhstagu vrtoglave brojke: čak 90 milijardi tadašnjih maraka dato je na naoružanje. Postalo je jasno da to ne vodi ničem dobrom. Tadašnja kraljevina Jugoslavija, s osloncem u Ligi naroda, u Francuskoj i Engleskoj, zbližila se, naročito s Parizom – protiv Hitlera – tako što je 1936. g. izgradila telegrafsku liniju Pariz-Beograd, preko Marseja, Gibraltara, Alžira, Tunisa, Malte do – Igala!
Francuz Žorž Kateno, inženjer, zadužen za postavljanje telegrafa, odsjeo je u hotelu „Igalo“ i tu – ne samo da se sreo sa svojom budućom životnom saputnicom, djevojkom Zorom Janković, Špirovom ćerkom – nego je s njom razgovarao na tečnom francuskom. Žorž Kateno postao je dijelom glasovite porodice Jankovića, a čije se prezime u Boki vezuje prviput za godinu 1687. Tada je za zasluge iskazane u borbi protiv Turaka, mletački providur Jeronim Korner poklonio zalivsku zemlju Omera Hadži Artičića i Rezul age Galiotovića, Paštrovčaninu Franu Jankoviću. Otud Jankovići u Boki, do danas.

Photo 1 Igalo - Crna Gora


Igalom danas dominira Mediteranski centar „Igalo“, i nešto skrovitija u rastinju – luksuzna vila „Galeb“, jedna od mnogih zvaničnih rezidencija doživotnog predsjednika bivše SFR Jugoslavije, Josipa Broza Tita. Slučajno, Tito je bio u Igalu 15. IV 1979. kada je cijelo Crnogorsko primorje pogodio katastrofalni zemljotres.

Epitetu banjskog liječilišta Igalo treba da zahvali blagoj mediteranskoj klimi s preko 200 sunčanih dana godišnje i bujnoj vegetaciji, a naročito mineralnoj vodi (Igaljanki, Igaljskoj slatini) i ljekovitom, radioaktivnom blatu.

Photo 2 Igalo - Crna Gora


Od davnina se znalo za ljekovita svojstva igaljskog blata. Godine 1910, austrijski ljekar dr Levi podnio je stručni predlog za izgradnju liječilišta. Kasnije analize Instituta u Višiju (Francuska), potvrđuju ljekovitost ovdašnjeg podvodnog mulja. Utvrđeno je da na ljekovitost, pored prirodne blage radioaktivnosti, utiče miješanje mineralnih nanosa rijeke Sutorine i morske vode, uz sadejstvo sa ljekovitim produktima raspadanja morske trave murave. Rječju, ljekovita tajna Igala je u radioaktivnom sastojku biolitskog mineralnog peloida. Ne zvuči razumljivo, ali je dokazano ljekovito!

Prednosti Igala danas koriste ljudi sa svih meridijana, domaći prije svih. Tradicionalni gosti-rekonvalescenti decenijama već dolaze iz Nordijskih zemalja, posebno iz Norveške.

Photo 3 Igalo - Crna Gora


Širenjem obalnog pojasa, Igalo se vremenom spojilo s Herceg Novim. Duga Njegoševa ulica, najveća gradska, počinje u Igalu i završava se na glavnom hercegnovskom Trgu. Od granice sa Hrvatskom, Igalo je udaljeno svega 10-ak minuta vožnje.
Igalo obiluje prirodnim pjeskovito-šljunkovitim i betonskim plažama. Toplota morske vode uvijek je za koji stepen iznad prosječne (u zenitu ljeta iznad 25°C), jer se pred Igalom rasprostire plićak nalik laguni.

Photo 4 Igalo - Crna Gora


Za obalno bi se šetalište moglo da kaže da je pravi bazar: pored nacionalnih i ribljih restorana, modernih kafeterija i klubova za mlade, na šetalištu se tokom sezone mogu da opaze prodavci svakog oblika udruženih ugođaja. Obalni slikari portreta, prodavci srebrnine, školjki, keramike i unikatnih suvenira od morskih oblutaka, traže svojih 5 minuta na šetalištu dugom 5 milometara. Tokom ljeta Igalo je najgušća hercegnovska promenada. Puna ljudi, mirisa, boja i ukusa. Turistički brodići odvode goste do svih nedalekih izletišta: Žanjica, Rosa, Mamule, Plave špilje, i do onih u dubini Zaliva – vještačkog ostrva Gospe od Škrpjela pred Perastom, u barokni Perast i Kotor...

Ima Igalo svoje zaljubljenike i van sezone. Tada žalo zapljuskuju talasi i do 10 m visoki. U sivoj se daljini vidi ostrvo Mamula, kao i ljeti – u plavoj daljini. Palme pune kiše tokom zime, jednako su romantične kao i one ljeti. Ne samo palme! Nego i eukaliptusi, meditranski borovi, oleanderi, a u februaru i mirisne mimoze. Važno je samo sabrati prave razloge za posjetu Igalu, i do kraja ih iskoristiti.