Mojkovac, Crna Gora

Updated: 2021-05-20 15:25:29



Po predanja, grad s rudarskim prezimenom ime je dobio kraćenicom od moj kovani novac – Mojkovac. Nalazi se na 850 m nadmorske visine, u podnožju planina Bjelasice i Sinjajevine, te uz dupli ekološki biser: Nacionalni park „Biogradska gora“ s planinskim Biogradskim jezerom.

Photo 0 Mojkovac, Crna Gora





Mojkovac se nalazi na sjeveroistoku Crne Gore, u dolini ekološki čiste rijeke Tare, između Kolašina (v. to, Crna Gora) i Bijelog Polja (v. to). Od Kolašina je udaljen 25 km, od Podgorice 90 km, a od Beograda 380 km. Kroz Mojkovac prolazi pruga Beograd–Bar, pa se gradu može da dođe u posjetu i na ovaj način.



Istorija Mojkovca seže u daleku prošlost. Poznat po rudnom bogatstvu već u srednjem vijeku postaje rudarski i trgovački centar, za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša (13. v). Već tada se ovdje kuje srebrni novac, a gdje je novca i prirodnih resursa – tu su u ono doba nezaobilazni karavani s primorja (Kotor, Crna Gora), čak i diplomatska stanica Dubrovačke republike. 

Mojkovac je danas centar istoimene opštine, čija teritorija nije odjednom sva bila u sastavu Crne Gore. Lijeva obala Tare ušla je u sastav Crne Gore poslije Berlinskog kongresa (1878), a desna obala, pod Turcima do 1912, tokom Prvog balkanskog rata. 

Photo 1 Mojkovac, Crna Gora



U Prvom svjetskom ratu ovdje se vodi čuvena Mojkovačka bitka (1916), zametnuta s ciljem da se oslobodi koridor srpskoj vojsci, te njen spasonosni prolazak preko Albanije do Krfa u Grčkoj. Glavnokomandujući, serdar Janko Vukotić, uspio je da se suprotstavi znatno moćnijoj i opremljenijoj austrougarskoj vojsci. Njemu u čast podignuta je u centru grada dostojna bronzana figura.



Po nesreći, Mojkovčani stradavaju i u Drugom svjetskom ratu. Brojna spomen-obilježja svjedoče da pali za slobodu – nisu pali i u zaborav.

Photo 2 Mojkovac, Crna Gora



Mojkovac ima osnovnu i srednju školu, Centar za kulturu, Biblioteku, Dom zdravlja, stadion i sportsku dvoranu – sve što je potrebno za život malog grada. Industrija je mahom drvna, potom metaloprerađivačka, i tekstilna, s preradom kože. Lokalno stanovništvo koje nije zaposleno u industriji bavi se poljoprivredom i stočarstvom. 

Upravo iz Mojkovca turisti željni nezaboravne, apsolutno ekološke avanture – otiskuju se splavovima niz brzake i mirnije tokove pitke (!) rijeke Tare! Rafting Tarom u Mojkovac privlači sve više gostiju, pa se ovdje gradi sve više hotela.

Photo 3 Mojkovac, Crna Gora



Planinari društva „Brskovo“ izgradili su Planinarski dom na Bjelasici. Gledana iz vizure prohodne mreže puteva, Bjelasica se nalazi se u centru lokalne kružne magistrale: Mojkovac-Kolašin-Andrijevica-Berane-Bijelo Polje (v. sve to). Ipak, Nacionalni park Biogradska gora (proglašen zaštićenom zonom prirode 1952. g) najbliži je Mojkovcu! Park se nalazi okružen planinama čiji vrhovi prelaze 2.000 metara. Ovdje živi oko 150 vrsta ptica, 10 vrsta sisara, 3 vrste pastrmke, 350 insekata, kad i stotinak vrsta drveća, od kojih su mnoga debla stara preko 500 godina. Biogradska gora predio je netaknute prirode s čak 9 ledničkih i najvećim, posebno lijepim, visinskim – Biogradskim jezerom. Šetnja i planinarenje ljeti, skijanje SKI stazom po južnom obodu Parka zimi (Ski centar, pristup iz Kolašina), najučestalije su sezonske turističke aktivnosti. 



U zadnje vrijeme sve zanimljivije postaju i ljetnje berbe šumskog voća. 

Photo 4 Mojkovac, Crna Gora



Najznačajniji kulturno-istorijski spomenik na području Mojkovca je manastir Sv. Đorđa u Dobrilovini (25 km sjeverozapadno, prema Đurđevića Tari i Žabljaku, v. to, tj. prema Nacionalnom parku „Durmitor“, v. to). Manastir je iz XVI v.



Takođe valja obići crkvu Sv. Arhangela Mihaila u Štitarici (prva trećina puta prema Kolašinu, desno), Sv. Petke–Ružice na Sinjajevini, crkvu Blagovijesti u Poljima (na izlasku iz grada), crkvu u Prošćenju iz 12. v. Hram Hristovog roždestva osveštan je u Mojskovcu na Božić 2008.

Photo 5 Mojkovac, Crna Gora



Poštenja radi, valja kazati kako u gradu s idiličnim preduslovima za razvoj posebno zimskog turizma, postoji velika ekološka crna tačka. Radi se o jalovištu, smještenom između desne obale Tare, najčistije rijeke Evrope (!), i zapadne urbane strane grada. Jalovište je srećom ograđeno od rijeke, ali sadrži preko 2 miliona kubnih metara nataloženih teških metala olova i cinka, i otpadnih voda koje su danas vidljive kao površinsko jezero. Rudnik olova i cinka „Brskovo“ radio je od 1976. do 1991. Vlada i NVO sektor (Crna Gora) rade na sanaciji jalovišta.