Glavni grad Crne Gore, na 5 rijeka, s istorijom dugom 2000 godina. Izuzev turističkih, centar svih radnji, stanja i zbivanja. Univerzitetsko središte. Simbol grada je most Milenijum.
Pod imenom Podgorica (pod brdom Gorica) grad se prvi put pominje 1326. Istorijska priča seže duboko u prošlost, u doba kada su na ovim prostorima živjela ilirska plemena Labeata i Dokleata. U doba Rimljana grad se zvao Birziminium, a po doseljavanju Slovena, u srednjovjekovno doba Nemanjića – Ribnica. U Ribnici je rođen Stefan Nemanja, rodonačelnik srpske dinastije Nemanjića. Dinastija vlada sve do dolaska Turaka, 1474. Za punih 405 godina turske vladavine (do 1879), grad poprima u svemu orijentalna obilježja. Iz Podgorice su mahom kretali svi turski vojni pohodi na neosvojenu Crnu Goru, koja se nikad nije odricala svoje slobode, ni hrišćanskog prezimena.
![Photo 0 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_389975482.jpg
)
Poslije 405 godina oslobođena, Podgorica se razvija na desnoj obali rijeke Ribnice. Tu nastaje Nova iliti Mirkova varoš, nazvana tako po vojvodi Mirku Petroviću iz dinastije Petrović-Njegoš.
Tokom Drugog svjetskog rata, grad je bombardovan 62 puta, od strane anglo-američkih saveznika (!). Staro jezgro je tokom tih savezničkih akcija gotovo potpuno uništeno.
Komunisti 1944. počinju s obnovom grada. Mijenjaju mu ime u Titograd, dodjeljuju status glavnog grada (1948), a staro ime vraćaju – 1992, kada i modernizacija dostiže dotadašnji vrhunac. Podgorica arhitektonski sve više počinje da opravdava status glavnog grada Crne Gore.
![Photo 1 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_389975234.jpg
)
Tek nedavno su automobili uklonjeni s Glavnog trga; na kvadratnom prostoru je sada fontana, klupe i palme uvezene s Primorja. Podgorica vidno želi da se tranzitnim turistima prikaže kao pošta koji je dijelom i mediteranska. Na svega 44 m nadmorske visine, sa žarkim ljetima i blagom klimom, odlični su uslovi za rast vinove loze i maslina.
Vodiči danas govore o modernom gradu širokih avenija, s mostovima vitkih linija, višespratnicama savremene arhiteknute, o gradu s mnogo šetališnih zona i parkova, o univerzitetskom, administrativnom, kulturnom i privrednom centru. Iz Podgorice se na sve strane Crne Gore može lako. Do mora magistralnim putem – za manje od sata, i do planinskih centara takođe. Aerodrom u Golubovcima i pruga Beograd – Bar, povezuju glavni grad Crne Gore s dalekim, kao i sa onim vitalnim destinacijama u neposrednom okruženju.
![Photo 2 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_206071214.jpg
)
Podgorica s okolinom leži na 5 malih rijeka, Zeti, Cijevni i Ribnici – koje se ulivaju u Moraču (a koja se pak uliva u Skadarsko jezero), te Sitnici. Ne uzmemo li Primorje za reper, Podgorica je grad koji se najviše širi. Srećom, ima i gdje, jer leži u ravnici s mnogo slobodnog prostora.
U arhitektonskom smislu, Podgorica je miks starog i novog.
Nova varoš nalazi se istočno od obale Morače, i datira od 1886. U ulici Sv. Petra Cetinjskog smještene su zgrade Parlamenta (prekoputa je spomenik kralju Nikoli) i Nacionalne banke. Ulica Slobode vodi do glavnog gradskog trga, a dalje – do obronka brda Gorica.
![Photo 3 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_378568904.jpg
)
Hercegovačka ulica je popularno šetalište Podgoričana kao i Njegoševa, ulica u neposrednoj blizini. Obje su pune zanimljivih mjesta za šoping, za noćni provod i zanimljiva poznanstva. Do brda Gorica lako se stiže jer je u susjedstvu, visoko svega 133 m. U toj gradskoj oazi mira nalazi se srednjovjekovna crkva Sv. Đorđa specifične gradnje, s freskama iz 17. v. i sa spomenikom žrtvama autokratije kralja Nikole, u porti.
![Photo 4 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_180044804.jpg
)
Prekoputa Nove varoši je Novi grad (naselje Preko Morače), do graditeljskog buma 90-ih godina skromno, a sada elitno. Tu se nalazi impozantni pravoslavni hram Vaznesenja Hristovog, planski građen da ujedini sve stilove u istoriji crnogorske arhitekture: kupola je izvedena u stilu crkava srednjovjekovne Raške; zvonici podsjećaju na zvonike kotorske katedrale Sv. Tripuna, dok centralni zvonik podsjeća na crkve iz 18. i 19. v.
Stara varoš je jedini dio grada koji posjetioce podsjeća na tursku vladavinu. Znamenitost je Sahat kula (zaduzbina Hadži-paše Osmanagića) sagradjena u 18. v. U neposrednoj blizini nalazi se Prirodnjački muzej sa skromnom postavkom. U glavnoj ulici Stare varoši nalaze se dvije male džamije iz 18. vijeka.
![Photo 5 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_170702164.jpg
)
Tokom boravka u Podgorici valja obići i Centar savremene umjetnosti, koji se nalazi u dvoru Kruševac, nekadašnjoj zimskoj rezidenciji princa Nikole, i Muzej grada Podgorice s bogatom zbirkom arheoloških artefakata, posebno onih rimskih, s obližnjeg lokaliteta Duklja.
Podgorička izletišta su listom uvod u ekološki provod!
Svakako najinteresantnije je ono u neposrednoj blizini grada, kada se hodi u pohode Cijevni, rijeci neobičnog kamenog korita. Cijevna izvire u brdima sjeverne Albanije, 32 km teče kroz Crnu Goru i uliva se u Moraču. U gornjem toku rijeka je formirala skoro 1000 m dubok kanjon, koji se postepeno sužava, da bi kod Podgorice pravila usjeke u kamenu, 2-3 m široke, nalik cijevima. Dodatnu atrakciju predstavlja nekoliko atraktivnih vodopada. Naročito u ljetnjim vrelim danima, Podgoričani osvježenje pronalaze na Cijevni.
![Photo 6 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/podgorica_AdobeStock_309884938.jpg
)
Izletište Medun, na 12 km od grada, rodno je mjesto narodskog pisca i junaka Marka Miljanova. U rodnoj kući, unutar zidina iz antičkog doba, danas je Muzej M. Miljanova (sa zanimljivom etno-postavkom).
Na kraju, arheološki lokalitet Duklja (udaljen 3 km) najvažnije je nalazište iz antičkog perioda. Na ušću rijeka Zete u Moraču, naselje su osnovali Iliri u 1. v.n.e. Po rimskom osvajanju, grad se zove Doklea.
![Photo 7 Podgorica, Crna Gora](/w_703/images/uploads/montenegro/stock/montenegro/centralna/podgorica2/AdobeStock_126257730.jpg)
Iz glavnog grada, ljeti punog neizrecive vreline i razumljive stoga saobraćajne nervoze, najuputnije je otisnuti se na Primorje – bilo putem prema Baru i Petrovcu, bilo prema Budvi. Tako ljeti čini većina Podgoričana i valja ih slijediti. U svemu, sem u brzini!