Podgorica - Duga Tradicija i Burna Istorija Moderne Prijestonice

Updated: 2022-05-23 10:54:49

Marijana Vukčević

Duga tradicija i burna istorija moderne prijestonice i danas vodećeg poslovnog centra u regionu

U neprestanom hodu kroz prostor i vrijeme zaboravljamo da zastanemo i oslušnemo šta nam to pričaju i pripovijedaju gradovi u kojima živimo, kroz koje smo uvijek samo u prolazu ili pak oni koje tek planiramo posjetiti.

Jedan od gradova koji ima zaista impresivnu istoriju i čiji hod kroz vrijeme je ostavio traga na infrastrukturi, načinu života i strukturi stanovništa je i Podgorica, glavni i najveći grad države Crne Gore. Kroz tu dugu i burnu prošlost Podgorica je preživljela mnoge kataklizme o čemu nam najbolje svjedoči i pet njenih naziva.

Photo 0 Podgorica - Duga Tradicija



Podgorica nekad-ogled u bližu i dalju prošlost grada

Najstariji ostaci materijalne kulture govore nam da je prostor današnje Podgorice i njene bliže okoline bio je nastanjen još u kamenom dobu. Prije dvije hiljade godina na ušću Ribnice u Moraču nalazio se ilirski i rimski grad Birziminijum. U ilirskom razdoblju ovaj prostor naseljavala su dva plemena Labeati i Dokleati, koji su najneposrednije uticali na nastanak ovdašnjih naselja. Labeati su naseljavali područje od Skadra do današnje Podgorice. Imali su svoju tvrđavu Meteon (Medun) i razvijenu organizaciju života, posebno vojnu. Dokleati su bili nastanjeni u dolini rijeke Zete i zahvaljujući plodnoj ravnici i povoljnom geografskom i saobraćajnom položaju imali su brz ekonomski uspon. Njihovo najveće naselje bila je Duklja. Duklju prvi put pominje Ptolomej u 2. vijeku prije nove ere a nalazi se oko tri kilometra sjeverozapadno od današnjeg centra Podgorice, na mjestu gdje se Zeta uliva u Moraču. Duklja je u vrijeme Rimljana postala centar provincije Prevalis i doživela dalji uspon kao privredni, politički i vjerski centar. Prema nekim podacima u to vreme je imala od 8-10 hiljada stanovnika. Po njoj se i šire područje nazivalo Duklja, da bi se tek posle jedanestog vijeka ustalio naziv Zeta.

Photo 1 Podgorica - Duga Tradicija



Photo 2 Podgorica - Duga Tradicija



U petom vijeku, u vrijeme početka raspada Rimskog Carstva, u ove krajeve stižu prva slovenska i avarska plemena. Interes Slovena za stvaranjem sopstvene države i interesi Vizantije su bili u sukobu pa su se vodile stalne borbe tokom kojih i Duklja biva porušena. To se najverovatnije desilo 602. godine, jer od tada nema više pomena o njoj kao živom gradu. U jedanaestom veku na mestu nekadašnje Alate nastaje značajnije novo naselje, Ribnica. Ribnica kasnije dobija naziv Podgorica, a izgleda da su oba naziva sve do petnaestog vijeka bila uporedo u upotrebi. Ime Podgorica se prvi put pominje 1326. godine u jednom kotorskom dokumentu, a potiče od imena brda Gorica u sjevernom dijelu grada. U srednjem vijeku Podgorica je bila značajan trgovački, vjerski i kulturni centar. Smještena u plodnoj ravnici, ona je bila važna raskrsnica trgovačkih puteva.

Photo 3 Podgorica - Duga Tradicija



Photo 4 Podgorica - Duga Tradicija



Padom pod Turke 1484. godine ona se, umnogome, mijenja. U njoj Turci podižu utvrđenja, gradske bedeme, kule i kuće, dajući joj time izgled vojničko orijentalnog grada. A 1878. godine Podgorica je odlukom Berlinskog kongresa pripojena knjaževini Crnoj Gori. U to vrijeme u Podgorici je bilo oko 1.500 kuća, sa više od 8.000 ljudu - pravoslavne, rimokatoličke i islamske vjeroispovijesti. U Prvom svetskom ratu Podgoricu su bile okupirale austrijske trupe, a oslobođena je 1918. godine. U periodu između dva svijetska rata imala je oko 13000 stanovnika. U Drugom svijetskom ratu bombardovana je više od sedamdeset puta i bila potpuno razorena, a poginulo je 4100 stanovnika. Oslobođena je 19. decembra 1944.godine.

Photo 5 Podgorica - Duga Tradicija



Photo 6 Podgorica - Duga Tradicija



Pod nazivom Titograd počinje svoj novi život 13.jula 1946. i postaje glavni grad tadašnje republike Crne Gore. Nakon oslobođenja pristupilo se obnavljanju ratom opustošenog grada. Od tada počinje dinamičan razvoj Podgorice sa čijim naglim razvojem je rastao i broj stanovnika. Nekadašnji Titov grad sa tipičnim socijalističkim stambenim blokovima, monotonim parkovima i ulicama nalik jedna drugoj, sa urbanističkim planom koji je poslije rata predviđao šezdeset hiljada stanovnika, danas ima triput toliko i infrastrukturu kojom se ne mogu pohvaliti i veći evropski centri.

Podgorica danas

Stara dama ponosno je smještena u plodnim ravnicama (bjelopavlićkoj i zetskoj) okružena brdima (Vranjska gora 85 m, Ljubović 101m, Gorica 130 m, Dajbabska gora 172 m, Malo brdo 205 m, Hum 276 m, Vranjina 303 m ...) presječenja tokovima čak pet rijeka: Zete, Sitnice, Ribnice i Cijevne koje otiču Moračom u Skadarsko jezero. Skadarsko jezero, blizina mora, nadmorska visina, reljef, geografska širina, uslovili su submediteransku klimu sa blagim zimama i veoma toplim ljetima. Podgorica se nalazi na nadmorskoj visini od 44 metra iznad mora, na svega stotinjak kilometra od čuvenih primorskih ljetovališta i atraktivnih centara zimskog turizma. Izgradnjom tunela Sozine na Jadransko more stižete za svega pola sata vožnje. Gradi se tolikom brzinom da se gotovo svakodnevno postavljaju temelji novih zdanja, niču kulturne, naučno-obrazovne institucije, moderne saobraćajnice (naročito mostovi), poslovni centri, šetališta, škole, bolnice, spomenici, ugostiteljski i sportski objekti. Sa pravom se može reći da je današnja Podgorica neprikosnoveni administrativni, kulturni, finansijski, trgovački, saobraćajni i uslužni centar države.

Photo 7 Podgorica - Duga Tradicija





Poslovna Meka, univerzitetski centar, kulturna prijestonica, grad mladosti i budućnosti. Jedan od današnjih simbola Podgorice je i najveći most na Morači, Milenium koji dominira panoramom grada. Uz čuvenu lozovu rakiju i još čuvenija vina (najvećeg vinograda u evropi - AD plantaže) impresivne spomenike kulture (kojih je jako malo zbog ogromnog razaranja grada u II svjetskom ratu) uz nadaleko čuveni staropodgorički humor, boeme, pjesmu i “lijepe žene” Podgorica zaista ima šta da ponudi putniku namjerniku. I tu nije kraj. Obnovom državnosti Crna Gora i Podgorica kao centar naučnih, kulturnih, ekonomskih, političkih institucija tek počinje svoj megalomanski život i razvoj. Strane investicije od više stotina miliona eura tokom 2006 i najave novih i većih garancija su još bržeg razvoja grada. Nove ambasade, predstavništa najpoznatihih svjetskih korporacija, međunarodne i domaće kulturne manifestacije dovode sjetsku poslovnu i kulturnu elitu i Podgorica ima sve predispozicije da postane jedan moderni evropski grad u kome nas prošlost opominje a budućnost obavezuje da sačuvamo, unaprijedimo i napravimo pogodan ambijent za vremena koja tek dolaze.


Hotels