Bigova - Crna Gora

Modifikovano: 2016-05-16 18:10:38

Ima jedna savremena anegdota vezana za idilično mjestašce Bigovu (v. Donji Grbalj, Crna Gora)...
Uranili neki ribari da pokupe prethodne večeri bačene vrše (mrežaste klopkaste naprave). Budući da su jutra ovdje puna bonace, lagano su klizili po moru kao po ulju, tu i tamo tek veslajući – po malom uskom zalivu. Najednom, iz novosagrađene vile tik uz obalu, na ribare je počela da viče, na stranom jeziku, jedna žena: „Ovdje je zabranjeno parkiranje! Mi smo otkrili ovo mjesto!“ Ribari se kunu da su u konobi „Grispolis“ doslovno preveli što je žena rekla, i to nakon što su prodali 5-6 kg ukusnih cipola-porcijaša. Dakle, Grispolis! Tako se u doba starih Grka zvalo ovo mjesto – i to hiljadama godina prije negoli su Bigovu, uvalu iz snova, naselili vlasnici današnjih vila!
Anyway, čije god oko da pogleda u stare estetične karte iz doba Mletačke republike, opaziće kako se iznad cijele oblasti oko Bigove, velikim slovima šepuri natpis (u prevodu): Zemlja grofova Lazarevića.
Mnogo bi prostora bilo potrebno za opisivanje svih znamenitih Lazarevića, pomorskih kapetana, trgovaca, ratnika, putnika, mecena, zadužbinara, ali ih valja navesti kao dominirajuće prezime, jer je ono nastalo iz srednjovjekovnih rodbinskih veza sa slavnim kosovskim knezom (iliti carom) Lazarom, rođenim u Grblju. Istoriografija je na muci: neki istoričari ga nazivaju Hrebeljanovićem, dok drugi uporno dokazuju kako je Hrebeljanović iskvareni oblik od Grbljanović. Kako god bilo, od potomaka Lazarevića i danas zavisi da li će se, i koliko, graditi uz obalu.
Bigova je oduvijek bila ribarsko mjesto.
Do mjestašca se dolazi savremenim putem koji na par kilometara od raskrsnice Kotor-Budva, orijentišemo li se od Kotora – skreće udesno, i ravno vodi sve do pred Bigovu. Pred Bigovom pak dobar asfaltni put počinje da vijuga, kroz makiju i maslinjake, te kako se kroz kaskade Donjeg Grblja približavamo moru, počinje da otkriva neke od izuzetnih perspektiva, nalik onima s turističkih prospekata. Jednako zato uživamo u krajoliku dolazimo li Bigovi jutrom, oko podna, po podne ili pred veče – kada Sunce zalazi, i kada jedino onemogućava stvaranje upravo antologijskih pejzažnih fotografija!
Istina, postoji jedna enigma vezana za naziv mjesta. Na raskrsnici s Jadranske magistrale piše: Bigovo. Bigovljani će reći – Bigova, ali 90% Bokelja nije sigurno da li se današnja turistička oaza zove Bigovo, ili se pak zove Bigova? Mi smo se priklonili načinu na koji svoje mjesto zovu njegovi wery own stanovnici.  
Čim se u Bigovu stigne, ona izgledom i položajem svojih starih spratnih kamenih kuća dokazuje kako je upravo drevna, stara i po svemu primorska naseobina. Preostale drvene barke uz obalu svjedoče o ribarskom prezimenu ovog kraja. Bigova je, iako mala, jedino, te otud i najveće obalno mjesto duž cijelog Donjeg Grblja! U samom dnu uskog zalivčića nalik slijepom crijevu, gle! niko se ne kupa! Razlog je oličen u moru trave posidonije, koju talasi vjekovima talože na mjestu ovog geografskog apendixa. Ali zato su centralne plaže i plažice po obodu uvijek atraktivne, kad i one pozicije na hridinama. More je azurno-plavo, providno, i predstavlja pravi raj za ljubitelje školjki. Na stijenama koje uokviruju uvalu Bigova, na svega nekoliko metara dubine, pažljivo ronilačko oko može da opazi jadranski endem, puža Cypraea lurida, jednog od svega nekoliko kod kojih se ne opaža spiralna struktura ljušture!
Kupači bez maske ovdje nemaju nikakvih primjedbi, bez obzira koju su stranu Uvale, lijevu ili desnu, izabrali. More je svugdje nulte kategorije, čisto & bistro, kao biblijskog Dana Prvog.
Kupači pak s maskom, ovu skidaju sad-pa-sad, samo da bi došli do vazduha! samo da bi ostalima svojim ispisnicima mogli da kažu što su sve! vidjeli! pod površinom!
Morske zvijezde! Rakove! Puževe morske golaće! Obalne ribe! Čak i jato nekih sasvim sićušnih, jarko plavih, centimetarskih ribica...!
Bigova je obalna oaza u kamenjaru Donjeg Grblja. Dvostruka, reklo bi se: mediteranska je to oaza i iznad površine – i ispod nultog visinskog metra!
Uramljena vitim čempresima, na dominantnoj uzvišici u Bigovi, nalazi se crkva Sv. Nikole. S pogledom na onaj dio obalne perspektive koji se sa Suncem u sumraku ne može kako valja fotografisati. Ipak, i iza neuspjelih fotografija – na samo nekoliko nautičkih milja od Bigove – šepuri se drugi jedan bajkoviti zaliv, Trašte, sa tamošnjim pjeskovitim plažama Pržno i Oblatna. Ekološka su to izletišta (v. Radovići)...  
Svake godine, početkom avgusta, u Bigovi se priređuje kulturno-zabavna, nadaleko čuvena kulinarska fešta: Ribarsko veče. Mirisom i ukusom ribe, Bigova kao magnetom privuče cijelo Primorje. Jer su pozvani svi, gosti i domaći. Tokom avgustovske fešte – malena Riva u Bigovi vri! Od mirisa, boja, ukusa, parfema, garderobe, kad i od piska automobilskih sirena čiji vlasnici ne znaju gdje bi se parkirali.
Zato je savjet ovaj: Festina lente, požurite na ribarsku feštu polako. Na vrijeme. Isplatiće se!


Slično

 Image

 Image

 Image