Teritoriju opštine Bijelo Polje čini područije koje se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore. Zahvata površinu od 924km2 ima 46.051 stanovnika. Teritorija ove opštine je kotlinsko-planinska oblast, koja je predstavljena površinama i riječnim dolinama. Takva reljefna struktura ima povoljne uslove za razvitak vise grana poljoprivredne proizvodnje.





Planine koje zatvaraju ovo područje su: s juga Bjelasica (2.137 m) i sa sjevera Lisa (1.509 m).
Jasno se ističu kotline rijeka Lima, Bistrice, Ljubovije i Ljesnice. Naselja su koncentrisana uglavnom u dolinama ovih rijeka. Bijelo Polje ima veoma pogodan položaj. Leži na raskrsnici važnih saobraćajnica. Klima je umjereno-kontinentalna s dosta svježim zimama i toplim ljetima. Četiri godisnja doba jasno su izrazena.
Dolina Lima i njenih pritoka od najstarijih vremena privlačila je ljude da žive u njoj. U selu Bijedićima otkriveno je nalzište iz prehistorijskog perioda. To su ostaci zemljanih posuda različite veličine, oblika i tehnke. Otkriveni su na ovom području i tragovi zivota Ilira i drugih najstarijih stanovnika naših zemalja.
Međutim, ostaci rimske kulture su mnogobrojniji i sigurniji dokazi nastanjenosti života u ovdjašnjim riječnim dolinama. Sačuvano je predanje da je crkva Sv. Nikole u Nikoljcu (pedgradje Bijelog Polja) podignuta na temelju starijeg hrama koji potiče iz rimskog doba. U crkvi se čuva kamen s latinskim natpisom koji to potvrđuje. U Zatonu je 1963. godine iz temelja crkve Sv. Jovana otkopan nadgrobni spomenik s latinskim natpisom. U Zatonu je takođe otkriven jos jedan hram "koji nije mlađi od VI vijeka." On nije potpuno otkopan niti proučen, ali je, pored drugih, siguran dokaz nastanjenosti ljudi prije dolaska Slovena.






Skoro da nema naselja u ovom kraju u kojem ne postoje ostaci crkava, starih grobista ili kakvih drugih spomenika - svjedoka razvijenog života u srednjem vijeku.
Manastriri: Vranstica, Kumanica, Sv. Bogorodica u Voljavcu, Sv. Trojica u Majstorovini, Sv. Toma na Brzavi i mnogi drugi imaju svoju bogatu istoriju. U svima njima radile su kaluđerske škole u kojima su se spremali mladi duhovnici i pisale i prepisivale bogoslužbene knjige.
O starosti i imenu naselja na mjestu današnjeg Bijelog Polja msiljenja istraživača su podijeljena.
Jedni tvrde da je Bijelo Polje postojalo još u srednjem vijeku, drugi se međutim s tim ne slažu, zatim jedni smatraju da je Nikolj-Pazar starije naselje, drugi da je riječ o istom naselju koje se samo različito zvalo.
Nepobitno je da se s pojavom crkve Sv. Petra i Pavla iz kraja XII vijeka, u kojoj je od sredine XIII vijeka sjedište humske episkopije, odnosno "limske mitropolije", koja se od 1405. do 1408. godine pominje kao karavanska stanica dubrovačkih trgovaca, moralo razvijati i naselje koje će nešto kasnije izrasti u grad - varoš.
U Limskoj povelji Uroša I pominje se Pruska sa zaseokom Lipnica. I danas se može kod starijih stanovnika čuti predanje po kojem se cio donji dio Bijelog Polja naziva tim imenom.
Pruska je, znači, ime najstarijeg naselja koje se javlja oko temelja crkve Sv. Petra. Ono se postepeno razvijalo u danasnje Bijelo Polje.
Bijelo Polje se pod tim imenom prvi put pominje 28. juna 1589. godine. Tada je Radule Radoslavčev Krasović "iz Bijelog Polja", ovlastio Zuana Lorencinija iz Kotora da ga zastupa u trgovačkim poslovima.
Čini se najprihvatljivijim mišljenje onih istraživača koji smatraju da je Nikolj- Pazar samo stariji naziv Bijelog Polja. Takvu tezu je prvii iznio Ilarion Ruvarac. Njega "pobija" Stojan Novaković tvrdeći da je Bijelo Polje novo naselje "koje je postalo pošto se staro raselilo ili kojim drugim slučajem nestalo."
Grad je prema predanju, dobilo ime "Bijelo Polje", po bijelim cvjetovima koji su rasli na nenaseljenoj, današnjoj gornjoj površini grada. U proljeće kada cvijet procvjeta zaravan daje izgled bijelog polja. U dubrovačkim knjigama grad se naziva "Bielo-poglie". Turci su ga zvali Akovo, što u prevodu znači Bijelo Polje.




Bijelo Polje i njegova okolina obiluju prirodnim bogatstvima, izuzetnom ljepotom pejzaža i zanimljivim položajem reljefa, koji putnicima i turistima pružaju udoban i prijatan odmor.
Na udaljenosti od samo 3 km. pored rijeke Lima, nalazi se veoma privlačno turističko mjesto Kisjele vode. Ovo omiljeno izletiste prijatno za odmor ima bogate izvore mineralne vode sa ljekovitim svojstvima kao Vrnjacka Baja. Okolina Kisjelih boda pokrivena je zelenilom i listopadnom sumom. Ovdje putnici u prolazu kao i turisti mogu da se prijatno odmore. U neposrednoj okolini Kisjelih voda nalaze se i dva čuvena manastria: Manastir Svetog Petra iz XII vijeka, zadužbina kneza Miroslava i Manastir Sv. Nikole iz XIV vijeka sa očuvanjim fresko-slikama iz XIV u XVI vijeka - pružaju ljubiteljnima starina izvanredno integrisane utiske i boravak u ovom kraju.


© Montenegro.com