Cetinje

Modifikovano: 2022-01-30 03:56:32

Cetinjska opština nalazi se u jugozapadnom dijelu Crne Gore između romantične Boke Kotorske na zapadu, Budvanske rivjijere poznate po pješčanim plažama na jugu, basena pitoresknog Skadarskog jezera i plodne Zetsko-bjelopavlićke ravnice na istoku i Niksickog polja i Bijelih rudina na sjeveru. Površina opštine iznosi 910 km2, 6,6% teritorije Crne Gore. Graniči se sa sedam opstina (Kotor, Tivat, Budva, Bar, Podgorica, Danilovgrad, Niksic). Glavne drumske linije orjentisane su u tri pravca: prema Titogradu (46 km), Kotoru (45km i Budvi 33km) i četvrta preko Katunske površi za Grahovo i Nikšić.
Najbliža vazdušna pristaništa Cetinju su u Golubovcima kod Podgorice (58 km), Tivtu (57 km) i Ćilipima kod Dubrovnika (115 km). Najviše se koristi podgorički aerodrom.
U germofoloskom pogledu površina opštine karakteriše se razvijenošću poglavito kraskog reljefa.Pored dominantnih kraških oblika, postoje jos glacijalni, riječni i jezerski elementi reljefa. Teritorija opštine može se podijeliti na tri manje karakteristične prostorne cjeline i to: Katunsku krasku površ, planinski vijenac Lovćen i zapadni obod Skadarskog basena.

Photo 0 Cetinje



Katunska površ geomorfoloski nije jednostavna. Ima izgled jako zatalasanog karstifikovanog platoa čija prosječna visina iznosi 700-1000 m, s kojeg se izdižu krečnjacka brda i grebeni, kao i čitave visoke planine. Ostavlja utisak skamenjenog uzburkanog mora čija udubljenja podsjećaju na talase dolje a uzvišenja na talasne bregove. Stoga se i popularno naziva "kameno more". Katunska površ je, zapravo izlijebljena svim površinskim oblicima kraškog reljefa, haotično raspoređenim (skrape, dolovi, uvale, kraška polja), a uz to obiluje i podzemnim kraškim fenomenima (jamama i pećinama). Najpoznatija je jama Duboki Do (340 m) u Njeguškom polju, a od više pećina ističu se Lipska i Cetinjska (Manastirska) pećina kod Cetinja i Obodska kod Rijeke Crnojevića, iz koje jakim vrelom izbija istoimena rijeka.

Photo 1 Cetinje



 Katunska površ geomorfološki nije jednostavna. Ima izgled jako zatalasanog karstifikovanog platoa čija prosječna visina iznosi 700-1000 m, s kojeg se izdižu krečnjacka brda i grebeni, kao i čitave visoke planine. Ostavlja utisak skamenjenog uzburkanog mora čija udubljenja podsjećaju na talase dolje a uzvišenja na talasne bregove. Stoga se i popularno naziva "kameno more". Katunska površ je, zapravo izlijebljena svim površinskim oblicima kraškog reljefa, haotično raspoređenim (skrape, dolovi, uvale, kraška polja), a uz to obiluje i podzemnim kraškim fenomenima (jamama i pećinama).

Photo 2 Cetinje



Najpoznatija je jama Duboki Do (340 m) u Njeguškom polju, a od više pećina ističu se Lipska i Cetinjska (Manastirska) pećina kod Cetinja i Obodska kod Rijeke Crnojevića, iz koje jakim vrelom izbija istoimena rijeka. Od mnoštva površinskih raznovrsnih, dubokih i specificnih kraških oblika, najveći značaj ima Cetinjsko polje, iako mu je ravan relativno malog prostranstva - svega 4,5 km2. Ono je omogućilo i predisponiralo postanak i razvitak Cetinja kao gradskog naselja.Područje planinskog vijenca Lovćena obuhvata zapadni dio teritorije opštine. Lovćen se prema moru (bokokotorsko  budvansko prijmoje) spušta okomito, gotovo vertikalnim odsjecima, a na sjeveroistoku i istoku postupno prelazi u Katunsku površ i Cetinjsko polje. Između najviših vrhova Lovćena (Stirovnik 1679 m, Jezerski vrh 1166 m, Babljak 1631 m) javljaju se duboke kraške depresije - uvale, najdublje u čitavoj oblasti (Kuk, Bizaljevac, Vuci Do, Veliki i Mali Bostur) od kojih su neke duboke i do 200m. Druge se pak znatno pliće kao što su na primjer Ivanova korita i Dolovi - najprostranije uvale središnog dijela planine. Ivanova korita (1200m) imaju najveći privredno-turistički značaj, kao i Jezerski vrh na kojem se nalazi Njegošev mauzolej.

Photo 3 Cetinje




Dio skadarskog basena koji pripada opštini Cetinje obuhvata uglavnom jugoistočni dio njene teritorije koja gravitira Skadarskom jezeru. Po svojim geografskim osobinama ovo područje se od prethodnih prilično razlikuje. Niže je i manje krševito, pa se odlikuje znatno blažim formama reljefa, što ima za posljedicu, između ostalog, i veću saobraćajnu prohodnost. Od uvala se kao najveća ističe Dobrsko-gornjoceklinska, na čijem se obodu nalazi poznata Lipska pećina. U produžetku ove uvale, ali na nižem nivou, izgradila je svoju prilično duboku i vijugavu dolinu Crnojevića rijeka - pritoka Skadarskog jezera.Poseban značaj ima Nacionalni park Lovćen koji zahvata površinu od oko 2000 ha pretežno bukovih šuma. On čini jedinstvenu cjelinu u fitogeografskom i turističkom pogledu.I fauna je oskudna, pogotovu kada se radi o lovnim i ekonomski korisnim vrstama. Izuzetak u tome je ptičji svijet i riblja populacija u području Crnojevića rijeke i Skadarskog jezera. Tu je ptičja fauna zastupljena sa preko 150 vrsta močvarica i drugih ptica, dok riblja populacija ima tridesetak vrsta.Pored ekonomskih koristi od ove faune, postoje daklje solidni preduslovi za razvitak lovnog i ribolovnog turizma.

Photo 4 Cetinje




I prije postanka Cetinja na ovoj teritoriji bilo je naselja. Nalaze se tragovi staništa prvobitnih ljudi još iz epohe paleolita. Iz tog perioda pećina Koronjina predstavlja značajan, jos uvijek neistraženi arheoloski lokalitet. U njoj je pronađen veći broj primjeraka interesantnog kamenog oruđa. Oko današnje Vlaške crkve postojala je bogumilska nekropola sa oko 150 stećaka koji su prilikom obnavljanja ove građevine (1866) ugrađeni u njene temelje, izuzev dva koji i danas leže na ulazu u crkveno dvorište. U pisanim izvorima Cetinje se pominje prvi put 1440. godine. naselje međutim, datira od kraja XV vijeka. Pred dramaticnom najezdom Turaka centar srednjovjekovne države Zete pomicao se sa Žabljaka (1475) na Obod kod Rijke Crnojevića, a zatim na Cetinje nekoliko godina kasnije. Temelje mu je udario zetski vladar Ivan Crnojević, sagradivši dvorac godine 1482., a dvije godine nakon toga i čuvenu svoju zadužbinu - Cetinjski manastir u koji je 1485. premjestio sjedište Zetske mitropolije iz manastira Sv. Nikola sa tadašnjeg ostrva Vranjine u Skadarskom jezeru. Tako je Cetinje postalo svjetovni i duhovni centar države Crnojevica, u to vrijeme već nazvane Crne Gore, teritorijalno stiješnjene između doline Rijeke Crnojevića i Boke Kotorske, na siromašnom i posnom lovćenskom kršu. Od tog istoriski veoma važnog vremena pa sve do kraja drugog svjetskog rata (do 1946) Cetinje je bilo glavni grad Crne Gore, kada tu funkciju preuzima Podgorica.

Photo 5 Cetinje




Hoteli