Herceg Novi - Crna Gora

Bosanski kraj Tvrtko I je 1382. godine. osnovao grad na ulazu u Bokokotorski zaliv (Crna Gora)– zbog trgovine solju! Herceg Novi je najmlaði od svih starih obalnih gradova.Bosanski kraj Tvrtko I je 1382. godine. osnovao grad na ulazu u Bokokotorski zaliv (Crna Gora)– zbog trgovine solju! Herceg Novi je najmlaði od svih starih obalnih gradova.

Published: Saturday 24th of January 2009 Updated: Thursday 08th of July 2021

Bosanski kraj Tvrtko I je 1382. godine. osnovao grad na ulazu u Bokokotorski zaliv (Crna Gora)– zbog trgovine solju! Herceg Novi je najmlaði od svih starih obalnih gradova.Bosanski kraj Tvrtko I je 1382. godine. osnovao grad na ulazu u Bokokotorski zaliv (Crna Gora)– zbog trgovine solju! Herceg Novi je najmlaði od svih starih obalnih gradova.

 

Grad se isprva zvao Sveti Stefan, potom – Novi, jer je zaista bio nov. U 15. vijeku, herceg Stjepan Vukšic dodaje Novom svoju titulu uz ime, nakon cega se, do danas – ovo poznato ljetovalište i kulturna adresa zove – Herceg Novi.
Osvajan i rušen od Turaka (1482, 1493, 1508), bio je i u rukama Španaca (1538). Vec 1539. godine, admiral turske ratne flote, Hajrudin Barbarosa, ponovo ga osvaja. Od 1687. u vlasti je Mletacke republike, do njene propasti, 1797. Potom Herceg Novim vladaju Austrijanci (1797-1806), Rusi (do 1807), Francuzi (do 1814), u kratkom meðuvremenu, od 1813, Vlada Boke Kotorske i Crne Gore, te ponovo Austrijanci – dugo, do 1918. Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, Herceg Novi je pod italijanskom i njemackom okupacijom.

 

Grad se vjekovima opažao u svoj svojoj velicini i ljepoti – s mora. Pomorci su vjekovima donosili sjemena neobicnih biljaka, egzoticnog drveca i voca, po cemu je vremenom Herceg Novi postao prava botanicka bašta. Podignut na kaskadnom terenu, Grad zelenila ugnijezdio se kao amfiteatar, s povlašcenim pogledom na otvoreno more i na cak dva naspramna poluostrva, Lušticu i Prevlaku. Izmeðu tih poluostrva, svakog dana ima dešavanja: jedrilicari isplovljavaju da bi se takmicili u jedrenju, ribari da bi sljedeceg jutra ponudli ulov na pijaci, turisticki brodici hrle ka najpoznatijim izletištima – Žanjicama, Mamuli, Plavoj špilji...



Ljeti je u akvatorijumu veoma živo. Jahte i veliki brodovi kruzeri provlace pažnju onih koji su mir potražili u nekoj obalnoj restoranskoj bašti. Gradska luka zove se Škver, što znaci Brodogradilište, jer se ono nekada tu zaista nalazilo. Lijevo i desno, proteže se šetalište, od Igala do Meljina (5 km). Duž najduže obalne promenade nice najveca izložba egzoticnog rastinja na otvorenom! Biljke rijetke, neobicne, sa svih kontinata, palme razne, kaktusi, banane, magnolije, žbunasti ukrasi, mimoze, divlje pomorandže, kamelije, pitospori, oleanderi, eukaliptusi...



Grad se vjekovima opažao u svoj svojoj velicini i ljepoti – s mora. Pomorci su vjekovima donosili sjemena neobicnih biljaka, egzoticnog drveca i voca, po cemu je vremenom Herceg Novi postao prava botanicka bašta. Podignut na kaskadnom terenu, Grad zelenila ugnijezdio se kao amfiteatar, s povlašcenim pogledom na otvoreno more i na cak dva naspramna poluostrva, Lušticu i Prevlaku. Izmeðu tih poluostrva, svakog dana ima dešavanja: jedrilicari isplovljavaju da bi se takmicili u jedrenju, ribari da bi sljedeceg jutra ponudli ulov na pijaci, turisticki brodici hrle ka najpoznatijim izletištima – Žanjicama, Mamuli, Plavoj špilji... Ljeti je u akvatorijumu veoma živo. Jahte i veliki brodovi kruzeri provlace pažnju onih koji su mir potražili u nekoj obalnoj restoranskoj bašti. Gradska luka zove se Škver, što znaci Brodogradilište, jer se ono nekada tu zaista nalazilo. Lijevo i desno, proteže se šetalište, od Igala do Meljina (5 km). Duž najduže obalne promenade nice najveca izložba egzoticnog rastinja na otvorenom! Biljke rijetke, neobicne, sa svih kontinata, palme razne, kaktusi, banane, magnolije, žbunasti ukrasi, mimoze, divlje pomorandže, kamelije, pitospori, oleanderi, eukaliptusi...


Kuriozitetno, Herceg Novi ima dva glavna trga!
Trg Belavista (lijep pogled!) nalazi se u Starom gradu, i do njega se dolazi lako: cim se s glavnog trga Nikole Ðurkovica (nekada Trga soli) stepenicama proðe kroz simbol Herceg Novog – kroz Sat kulu. Trgom Belavista dominira pravoslavna crkva Sv. Arhanðela Mihaila, jedinstvena po ikonostasu od kamena. Starogradski trg je pravi arhitektonski medaljon! Sve je tu, u malom: crkva u vizantijskom stilu s elementima orijenta, gradski Arhiv, Biblioteka, Radio Herceg Novi, likovna galerija, apoteka, kafeterije, privatne zgrade. Stepeništem nizbrdo stiže se do katolickih crkava Sv. Jeronima (s bogatom riznicom) i Sv. Leopolda Mandica (porijeklom Novljanina). Na istoj kaskadnoj ravni je Muzicka škola. I palme, i rastinje! U ulici-stepeništu Marka Cara, pisca, nalazi se svojevrsno drvo-dinosaurus, Ginko biloba.



Herceg Novi je poznat i kao Grad pisaca. U novskoj idilicnoj tišini stvarali su Aleksa Šantic, Simo Matavulj, Ivo Andric (Andriceva kuca danas je Klub književnika; u njenoj neposrednoj blizini nalazi se Zavicajni muzej), Mihailo Lalic, Stevan Raickovic, Dušan Kostic, Zuko Džumhur... Mnogi savremeni pisci mogu da se sretnu u gradskoj Knjižari So, na glavnom trgu. Od Trga, pa sve do Igala, vodi glavna, Njegoševa ulica. Ekskluzivni butici, Gradska kafana, Gradski park, Glavna pošta, turisticke agencije, crkve... – sve se nalazi u Njegoševoj.


U crkvi Sv. Vaznesenja Hristovog, u nekadašnjem predgraðu Topla, nekad se pismenosti ucio Petar II Glavnu ulicu presijecaju brojna stepeništa. Po tim je ulicama-stepeništima grad takoðe poznat. Upravo su stepenice kumovale imenu najpoznatijeg ljetnjeg festivala. Festival Muzicke skale (održava se svakog jula na Kanli kuli) jedan je od brendova grada Herceg Novog.
(Za ostale brojne svecanosti i turisticke manifestacije vidi tekst: Herceg Novi – kultura i turizam.)Manastir Savinu svakako valja posjetiti. Ne samo zbog bogate manastirske riznice i biblioteke, nego i zbog izuzetne ljepote, duhovnog i kulturnog znacaja. Kompleks manastira nalazi se uokviren bujnim mediteranskim rastinjem, na jednom od najljepših vidikovaca. Kompleks cine tri crkve, Velika (18. vijek) i Mala (11. vijek) – posvecene Uspenju Bogorodice, i crkva Sv. Save Srpskog (13. vijek).



Svakako valja odšetati do nekadašnjeg Gornjeg grada, do monumentalne tvrðave Španjole. Impozantnih je gabarita! Ko voli planinarenje, na usluzi mu stoji Planinarski dom – Subra. Tvrðava Forte mare pak, vidljiva je sa svih pozicija i kao što joj ime kazuje, uzdiže se nad samom obalom, okomito iznad Gradske plaže i luke (Škvera). U neposrednoj blizini nalazi se Kusturicin cineplex-bioskop „Aurora“, kuca slikara Voja Stanica, bazen vaterpolo kluba „Jadran“ i dobri restorani, naravno.



Grad se isprva zvao Sveti Stefan, potom – Novi, jer je zaista bio nov. U 15. vijeku, herceg Stjepan Vukšic dodaje Novom svoju titulu uz ime, nakon cega se, do danas – ovo poznato ljetovalište i kulturna adresa zove – Herceg Novi.

Za kraj, evo jednog zanimljivog poreðenja. Kotor je najpoznatiji i po mnogima najljepši grad u Boki Kotorskoj (Crna Gora). Po drugima je to – Herceg Novi. Razlika izmeðu ova dva centra je u tome što Kotorom dominiraju kamene palate (mahom iz doba baroka), a Herceg Novim – vile. Ko voli Herceg Novi, voli ga zbog ambijenta bašte, izuzetne osuncanosti tokom cijele godine, i po tome što se sa skoro svake terase vide dva plavetnila: morsko i nebesko.*(Pogledati i ostale tekstove vezane za Herceg Novi: Rose, Luštica, Igalo, Meljine, Zelenika, Hercegnovsko zaleðe, Herceg Novi – kultura i turizam, Herceg Novi – cudesna flora.)