Praistorijiski Period do Antičkog Doba - Oblast Boke i Herceg Novog, Crna Gora

Updated: 2022-01-30 03:24:35

Da bismo cijenili crnogorsku umjetničku kulturu, ne možemo obratiti pažnju samo na nekoliko poznatih spomenika, već trebamo uzeti u obzir sve umjetnine ovog regiona i okolnosti u kojima su nastale a kasnije otkrivene, kako bismo na pravi način mogli da cijenimo priču ovog mjesta.
Kada govorimo o umjetnosti ovog malog područja/regiona, takođe je važno da uzmemo u obzir alegorijsku dokumentaciju favorizovanu od starih Grka.

Photo 0 Praistorijiski Period



Crna Gora je mala zemlja, ali mjesto ima "stare kosti" i jedno je od najstarijih regiona poznato najranijim civilizacijama. Ako razmišljate o njegovoj istoriji, veoma je teško definisati geografski položaj Crne Gore u različitim istorijskim periodima jer je ova mala oblast bila vijekovima od interesa mnogim imperijalističkim moćnicima.
Između mnogih ratova, Crnu Goru su pogodile prirodne nepogode. Kao i u susjednoj Grčkoj, zemljotresi su vremenom uništili mnoge bitne objekte od istorijskog značaja ali ih je i mnogo ostalo očuvanih važnih za spomenuti. 

Kao naprimer lokalitet malih Rosa koje datira još od VI do X tog vijeka i predstavlja početak Hrišćanstva. Od crkve Svetog Tome u mjestu Kuti do crkve u selu Sušćepan sačuvane su kameni dekorativni abažuri, od IX tog do XI vijeka, i kameni oltar - parapet.

Photo 1 Praistorijiski Period



Veći dio crnogorske teritorije je krečnjačkih formacija, ali takođe i bogato bijelim mermerom, pogotovo oblast blizu stare Duklje. Ovdje je otkriveno i drugo Rimsko utvrđenje-grad, što pokazuje posvecenost i umjetnički duh ljudi koji su nekada tu obitavali. Takođe, crnogorski mermer nije fin i kompaktan i bilo je veom teško obrađivati ga zbog njegove tvrdoće, mnogo teže nego sa Pentelic ili Carrera mermerom koji su mnogo mekši i pristupačniji materijali.

Photo 2 Praistorijiski Period


Vijekovima, Crna Gora je smatrana kao mjesto kome nedostaju rude i bogatstva, nepristupačno putnicima, sa veoma strmim terenima i veoma divljom i netaknutom prirodom. Njegova jednostavnost potiče još iz starih vremena, i očuvana je generacijama i vijekovima. Svedočanstvo ovome su čiste forme nekoliko radova (koje ljudi koji žive u sjevernima krajevima jos uvijek upotrebljavaju) kao npr. antička časa sa ručkom i visokim cilindričnim grlom od pečene gline, dekorisana sa trakama, a koje su izložene u muzeju. Podsjetilo me na bakinu kredencu punu veoma stare grnčarije. Kako bilo, ovo specifično umjetničko djelo pronađeno u muzeju datira od perioda 2100-1900 prije nove ere.

Photo 3 Praistorijiski Period



Dvije činije, koje su otkrivene u regionu, imaju male dijelove metala, a koje nas upoznavaju sa sledećim periodom - ranom fazom antičkog vremena. Objekti kao što su mali metalni oštri harpun i slomljeno koplje viđeni su na prašnjavim policama ovog malog muzeja, i iznad njih je mali izbljedjeli natpis na ćirilici. Sama abeceda je stara, iako se Latinski alfabet obično koristi u ovoj regiji, u mnogim školama se uči ćirilica kao drugi alfabet kako bi ohrabrili nove generacije da ostanu vjerni korjenima svojih predaka.

 U Crnoj Gori, Neolitsko doba, sa svim svojim tri fazama kao što su niska, srednja i visoka faza, predstavljeni su keramičkim arifaktima korišćenim za svakodnevni život.
Kako god, postoje mnogo više ostataka Eneolitske kulture nego Neolitske, i ovo čini procjenu stila i umjetničkog trenda još težom. Poznavaoci vjeruju da se dekoracija na eneoliskim posudama sastoji od nekog vida praistorijskog znakovnog sistema koji služi da se identifikuje određena rasa, svaki posjeduje njihovu određenu grupu simbola. Sa druge strane, neki vjeruju da ove dekoracije formiraju dio figurativnog i estetskog jezika. Jedan od najbitnijih činjenica je da uprkos maloj veličini naše zemlje, ne možemo da ne pomenemo ogromnu raznovrsnost foklklorne tradicije.

Photo 4 Praistorijiski Period



Etnološko učenje plesa, pletenja, dekorativne umjestnosti, kostima, nakita, graviranja, boje na dizajnu činija od gline, kao i lokalna folklorna umjetnost skoro svakog mjesta, objašnjava veliki talas migracije od sjeverne obale Crnog mora (Indisko-Evropska migracija) koji je imao ogromni uticaj na ovu oblast. Iako su naučni dokazi mnogih migracija evidentni, naučnici nisu u mogućnosti da identifikuju jednu Eneolitsku rasu u Crnoj Gori. Na temelju različitih činjenica i dokaza pronađenih u rgionu, postojalo je nekoliko rasa. To je razlog zašto istoričari još uvijek zovu Crnu Goru Eneolitskim narodom zbog generickog imena "Indo-Evropljana". Sa tim na umu, možemo da se osvrnemo na sledeće umjetničke radove koji su svjedočanstvo prvih tragova mjesta stanovanja ljudske zajednice:

Jedno od tih mjesta stanovanja su odkriveni u pećini Vranjaj, na obroncima Radostaka blizu Herceg-Novog. Potiču iz Neolitskog perioda (5000- 4000 Prije nove ere). Intenzivnije naseljavanje je bilo u Eneolitu (2000 – 1700BC) i takođe tokom Bronzanog doba. Čaša sa postoljem iz Bronzanog doba sa ornamentima iz pećine Vranjaj. Tokom Bronzanog i Metalnog doba, sahranjivanje ispod zemljnih humki je bilo intenzivno.

Kuća Mirka Komnenovića je 1953 pretvorena u Nacionalni muzej Herceg Novog. To je prelijepa struktura projektovana u kasnom baroknom stilu, i sagrađena je u kasnom 18tom vijeku. Pseudo-barokna ekspanzija i dodati dijelovi izmijenili su orginalni izgled muzeja, čineci ga grandioznim.

Photo 5 Praistorijiski Period



Izgravirana imena bajonetima Ruskih vojnika, iz 1807 godine tokom rata sa Napoleonom, ukrašavaju autentična vrata u prizemlju. Kasnije, ovaj objekat je stekao zvaničnu titulu regionalnog muzeja Herceg-Novoga. Djelimična, restauracija muzeja se desila 1979, 1994, 1996. i 2001.
Ispred ovog regionalnog muzeja nalazi se predivan mediteraski i subtropski botanički vrt, sa više od stotinu izabranih biljaka, koje ukrašavaju park veličine 1000 metara kv. Mnoge veoma egzotične i ekstravagantne unikatne biljke našle su svoje mjesto ovdje u ovom prelijepom vrtu. Mnoge vrste palmi, Agave, kaktusa, aloe i mnogo drugih biljaka ovjde rastu veoma neobičnih oblika i boje. Tokom sezone cvjetanja, cvijece oplemenjuje prostor. Ovdje, možemo naći različite sorte puzavica ali i Pitosporums, takođe primorski četinar, drvo Mimoze, Kamelije, Magnolije i aromatično i ljekovite Mediteranske biljke.
Mirko Komnenović je bio aktivan učesnik u Balkanskom ratu, radio je sa obavještajnom službom protiv austro-ugara. Takođe, bio je zatvorenik na ostrvu Mamula tokom prvog svjetskog rata. Izabran je za ambasadora Boke Kotorske u Nacionalnom parlamentu Monarhije Srba, Hrvata i Slovenaca 1923. i 1925. Takođe, bio je predsjednik opštine Herceg-Novi 1930. godine. Postao je ministar socijalne politike i nacionalnog zdravlja 1935. Nagrađen je sa mnogo medalja. Ovo su nke od mnogih: Bijeli orao sa mačem, Sveti Sava orden prvog i trećeg stepena, Ruska medalja: Sv. Vladimir 4tog stepena, Sv. Stanislav petog stepena, Sv. Ane drugog stepena, Francuskom legijom časti, i krstom Čekoslovackog oficira revolucije. Takođe jedna od interesantnih činjenica koje pokazuju koliko je ovaj čovjek zaista bio veliki je njegova želja da svoju čitavu platu donira lokalnom domu za djecu kako bi pomogao djeci bez roditelja Herceg-Novog, bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost. Ovaj muzej sadrži istorisku, arheološku, etnografsku i umjetničku kolekciju ikona.


Hotels