Turizam – Najveće priznanje za kvalitet jedne plaže je eko-obiljezje Plava zastavica.Nju dodjeljuje Međunarodi žiri sastavljen od predstavnika Evropske Unije i Svjetske turističke organizacije. Simbol je striktno postavljenih ekoloških standarda i kvalitetnih sanitarnih i bezbjedonosnih usluga. Plava zastavica podrazumjeva da je ispunjeno 27 kriterijuma iz četiri oblasti: kvalitet vode (mora); ekološko obrazovanje i informisanost; ekološki menadžment; bezbjednost i usluge. Zastavica se dobije se po ispunjenju svih obaveznih i najvećeg broja preporučenih kriterijuma.Važi za jednu sezonu i svaki slijedeći put komisija utvrđuje da li nagrađeni objekat ponovo zaslužuje dobijanje Plave zastavice. U 2004. godini u Crnoj Gori su se prvi put zavijorile Plave zastavice na šest plaža. (podatak sa zvaničnog sajta Turističke Organizacije Crne gore) 1-Dobreč, poluostrvo Lustica 2-Carine, Risan 3-Plavi horizonti, uvala Pržno na poluostrvu Luštica 4-⁠Mogren , nadomak Starog grada Budva 5-Miami, Velika plaza, Ulcinj 6-Tropicana, Velika plaza, Ulcinj

Ovo eko-obilježje obogaćuje turističku ponudu, i upotpunjuje sliku Ekološke Crne Gore. Jedan od inicijatora akcije je Zoran Banićević, vlasnik plaže Dobreč i nosioc Plave zasavice: ''Pošto se dugo bavim problemom ekologije i zaštite prirode, redovno pratim šta se dešava u svijetu, pa sam tako naišao i na nagradu Plava zastavica. Poslao sam prijedlog Ministarsvu i Morskom dobru, da oni sa svojih pozicija razmotre tu problematiku, i da se eventualno ja sa mojom plažom kandidujem za Plavu zastavicu. Tako smo prošle godine imali sastanak na kome sam dobio sertifikat da mogu da konkurišem, a ove godine sam dobio i Plavu zastavicu''. Banićević je, u uvali Dobreč, prije tri godine, počeo sa kultivisanjem šljunkovite plaže, dostupne samo sa mora.

Dobreč se nalazi na poluostrvu Lustica, u uvali, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv. Izuzetan mir i mikroklima, koju stvara okolna tipično mediteranska vegetacija, uticali su na ime uvale, ali i na određenu izolovanost Dobreča.

''Ja sam se i prije bavio istim poslom, samo sam imao plažu na Žanjicama i kad god bih barkom prolazio ovuda razmišljao sam da bi se tu nešto moglo uraditi.

Onda sam prije tri godine zahtjevao od Morskog dobra da zajedno obiđemo ovu plažu, do koje se tad nije moglo prići ni barkom, jer je bilo dosta stijena koje su pregrađivale ulaz u uvalu, nego smo morali na jedno pedesetak metara od plaže da pristanemo barkom i onda preko obalnih stijena da dođemo dovde'', kaze Zoran Banićević. Zatim je korak po korak počelo osvajanje divlje ljepote u sred civilizacije, naravno sve vođeno striktnim kodeksima ekologije kojih se Banićević striktno pridržava. Kao što je već rečeno do uvale i plaže Dobreč nema pristupa sa kopnene strane. Znači da je zaleđe netaknuto i nezagađeno. Sve na plaži je građeno od kamena i drveta što kompletira ekološku sliku.

Slatkom vodom se snabdjeva sa izvora koji se ispod stijena uliva u more, a koji je Banićević kaptirao. Iz njega je pumpom i slobodnim padom sproveo vodu do tuševa, šanka, kuhinje i toaleta. Ovi sadržaji opisani su 2004. godine i danas možda ne rade: ne računajte na vodu za piće, hranu, toalete ni tuševe, ponesite svoju vodu i ne pijte vodu iz neprovjerenog izvora ili slavine. Prva kabina za pušenje u Crnoj Gori se nalazi na plaži Dobreč.

Originalnost Dobreča se ogleda i kroz ponudu.U jelovniku možete naći svježe žive morske ježeve, živa morska jaja, supu od morskog kamena, i novinu ovoga ljeta, ''montenegro šark'' supu, koja se pravi od peraja morskih pasa koji se ulove tu, u čistom moru.

Ukrašena Plavom zastavicom 2004. godine (na objavljenoj listi za 2026. Dobreč se ne nalazi), plaža Dobreč, sa svojih šest stotina kvadrata inteligentno kultivisane a sačuvane prirode, predstavlja primjer ponude za eventualni visoki turizam, i sasvim se uklapa u slogan "Montenegro – Natural Beauty". Nebojša Mandić