Intervju sa gospođom Katalinom Milović piscem knjige „La Montenegrina“ jedinstvenog djela u kojem je opisano stvaranje naše najveće kolonije u Južnoj Americi.
Katalina Milović za vrijeme promicije knjige La Montenegrina u Ćaku
Kao što znate naš web sajt već dugi niz godina posreduje i podsjpješuje bolju komunikaciju na relaciji Crna Gora-Diaspora, a član našeg tima Gordan Stojović je jedan od ljudi koji se već dugi niz godina bave istraživanjima vezanim za naše iseljeništvo u Južnoj Americi.
Vijest da će „La Montenegrina“ biti objavljena u Crnoj Gori koju smo dobili od vas i od Matice Crnogorske nas je mnogo obradovala, prije svega jer smo bili u posjedu te knjige još od 1999 a samim tim znali smo od kolike je neprocjenjive vrijednosti za očuvanje identiteta Crnogoraca u Argentini i drugim krajevima Južne Amerike, ali i za nas u Crnoj Gori jer nam pruža originalni prikaz stvaranja male Crne Gore u sred Pampasa i velike hrabrosti naših ljudi.
Javnost kod nas u izdanju „Matice Crnogorske“ je napokon dobila priliku da pročita verziju „La Montenegrine“ na našem jeziku, a zahvaljujući vašem poznanstvu sa Gordanom Stevović.
Katalina Milović za vrijeme promicije knjige La Montenegrina u Ćaku
Montenegro.com: Knjiga je prvi put objavljena 1997 godine u Argentini, možete li nam nešto više reći o tome što vas je podstaklo da započnete jedno ovakvo djelo, koji su bili razlozi i uopšte kako je tekao proces prikupljanja podataka i objavljivanja?
Katalina Milović: Prije svega podstaklo me je sve ono što sam osjećala i što osjećam prema ovom nadasve, poštenom, radnom i ljubaznom narodu ovdje.
Glavni razlog je svakako bio oteti od anonimnosti i ovjekovječiti sjećanja na herojsku grupu Crnogoraca koja je prva naselila ove krajeva svijeta, jednog od kojih sam ponosni potomak. Ti ljudi su osnovali jednu veoma naprednu koloniju zemljoradnika koja ima veoma veliki značaj za Provinciju Ćako. U toj koloniji su nakon osnivanja među njima vladali sloga i jedinstvo iznad svega sa čim su nama njihovim potomcima pokazali da samo JEDINSTVO ČINI SNAGU!
U ovu zemlju su sa sobom donijeli svoje običaje, tradiciju, jezik, vijeru, svoje pjesme, muziku, plesove, umjenost itd. Stvorili su sa mnogobrojnim članovima zajednice koja se iz godine u godinu samo uvećavala, čitavu jednu malu Crnu Goru u sred Argentine. Podatke koji se nalaze u knjizi sam zapisivala iz priča mojih roditelja i drugih članova naše zajednice. Sakupljala sam ih kroz život uostalom i ja sam bila i ostala jedna od njih, živijela sam istoriju naše zajednice. Objavljivanje knjige bilo je moguće zahvaljujući novčanoj pomoći državnih institucija, što je znak da se interes za njegovanje kulturne zaostavštine etničkih zajednica postaje sve značajniji u Direkciji z aKulturu Provincije Ćako.
Za vrijeme proslave 80 godina od osnivanja Colonia La Montenegrina
Montenegro.com: Kako su reagovali naši iseljenici u Ćaku ali i naše šire iseljeništvo u Latinskoj Americi nakon saznanja da ste objavili La Montenegrinu?
Katalina Milović: Naši ljudi ovdje su vijest o izlasku knjige prihvatili sa velikim oduševljenjem, jer ona prije svega govori o herojskoj prošlosti i podvizima njihovih predaka koji predstavljaju najblistaviji primjer pregalaštva i sloge na koji se mlađe generacije mogu ugledati.
Ova knjiga ujedno predstavlja i veliko priznanje njihove ljudske vrijednosti na koju njihovi potomci mogu i moraju biti ponosni. Ti ljudi su zaista bili neka čudesna rasa, uspjeli su i pored svih teškoća u novom svijetu da na ovim pustim prostorima koje su naselili obezbjede onu toliku priželjkivanu sretniju budućnost generacijama koje su ih nasljedile.
Za vrijeme proslave 80 godina od osnivanja Colonia La Montenegrina
Montenegro.com: Koja je vaša procjena koliko danas ukupno u ima Crnogoraca tj. potomaka naših doseljenika u provinciji Ćako, čime se najviše bave, jesu li organizovani i na koji način?
Katalina Milović: U Ćaku danas ima blizu pet hiljada potomaka doseljenih Crnogoraca. Najviše se bave poljoprivredom, a među njima ima i učitelja, sluzbenika, zubara, ljekara, advokata, političara i drugih.
Već 50 godina ovdje postoji Jugoslovensko drustvo oko kojega se okupljamo, a pored njega postoji i društvo Durmitor osnovano još 1930 godine.
Često se okupljamo kad god se nešto slavi, ali i kad se tuguje za nekim.
Osjveštavanje spomenika osnivačima kolonije. Sopmenik je podignut na osamdesetu godišnicu osnivanja
Montenegro.com: Kakve su veze vas u Ćaku sa drugim kolinijama, odnosi sa Crnogorcima u Buenos Airesu, General Madariagiu, Tandilu i postoji li komunikacija sa asociacijama iseljenika u drugim djelovima svijeta kao na primjer USA ili Australija?
Katalina Milović: Još uvjek nemamo mnogo kontakata najviše zbog velikih udaljenosti, najmanje 1200 km od jednog do drugog mjesta. Ovo je jako prostrana zemlja i sve je tako daleko. Isto tako nemamo kontakata niti sa organizacijama u U.SA ni Australiji. Od nedavno postoji komunikacija među Crnogorcima na španskom govornom području preko Interneta-grupe Crnogoraca (yahoo grupo Montenegrinos), i najviše preko te grupe se povezujemo, komuniciramo i razmjenjujemo informacije sa našima širom Argentine i drugih zemalja.
Montenegro.com: Kakve su veze sa Crnom Gorom, jeste li zadovoljni odnosom države prema vama i prema Crnogorcima u Ćaku i Argentini? Koje bi bile vaše sugestije u vezi jačanja kulturne saradnje, razmjene i odnosa ukupno?
Katalina Milović: Posljednja tri Ambasadora gospodin Gojko Čelebić, Gojko Janković i Ivan Saveljić su uspjeli da ojačaju veze.
Prije svega želimo da nam se obezbjedi bukvari i druge knjige i professor plesanja neko ko bio nam pomogao u učenju folklora, isto ono što ovdje imaju i druge organizacije društva drugih naroda.
Spomenik osnivačima
Montenegro.com: Na koji način danas potomci naših doseljenika u provinciji Ćako gledaju na Crnu Goru, šta je ona za vas - samo domovina vaših predaka ili nešto više?
Katalina Milović: Danas, prva generacija potomaka naših doseljenika gleda na Crnu Goru kao na svoju drugu domovinu. Naučili smo da je volimo kroz priče naših starih i običaje. Ja mnogo brinem za buduće generacije, jer nemaju priliku da nauče jezik, na taj način gube kontakt i svaki dan su sve dalje.
Montenegro.com: Recite nam nešto u sebi, čime se bavite, gdje živite i jeste li ikada bili u Crnoj Gori?
Katalina Milović: Ja sam učiteljica u penziji, imam vremena da čitam, pišem. Provodim vrijeme sa svojom djecom,porodicom, prijateljima. Jako sam aktivna u našem društvu đe sam blagajnik, pa i oko toga imam dosta posla. Živim u Presidenciju Roke Saenz Peña i nikada nijesam putovala u Crnu Goru, a to mi je naiveći san i želja.
Montenegro.com: Saznali smo da ćete nas uskoro posjetiti, koja je vaša najveća želja kada stignete u Crnu Goru šta ćete prvo uraditi i koja su vaša očekivanja od posjete?
Katalina Milović: Najveća želja mi je da posijetim mijesto đe su se rodili moji roditelji i svom narodu predstavim knjigu La Montenegrina. Kad stignem prvo što ću uraditi, to je skočit u zagrljaj sa Crnom Gorom i mojim Crnogorcima. Moje očekivanje je da nađem onu Crnu Goru koju gajim u mašti i u osijećanjima, lijepu, sa narodom iskrenim i punim ljubavi baš onakvu kakvu smo mi upoznali ovdje.
Znam da kod vas ću biti dobro dočekana u mom srcu Argentina ko da mi je majka, a Crna Gora ko da mi je baba, tako da sve Crnogorce osjećam kao da su moja porodica.
Ovim intervjuom
započeo je seriju intervjua sa ljudima (poznatim ličnostima, vođama iseljeničkih organizacija, strancima koji sarađuju sa našim organizacijama itd) u diaspori. Naredni Intervju je sa gospodinom Veskom Karadžićem webmasterom
i direktorom za odnose sa javnošću Crnogorskog društva Britanske Kolumbije iz Vancouver-a.