Dobro Došli u Crnu Goru

Updated: 2021-07-12 11:43:54

Želite li da se okupate u bistrom, toplom moru, na predivnim pješcanim plažama, da zaboravite na euforicnost industrijskog nacina života, da zaboravite kako izgleda smog i zagaðen vazduh, jednom rjecju da se odmorite? Ne treba da idete u neki od pacifickih arhipelaga, sve to možete naci u sred Evrope, u Crnoj Gori. Ovakva egzoticnost vas ceka u srcu Mediterana, na jugu Evrope, u jednoj od država koje cine zajednicu Srbije i Crne Gore, u drzavi koju Jadransko more dijeli od Italije. Svojim položajem Crna Gora pripada srednjem Mediteranu i nalazi se na samo sat vremena leta iz Rima ili Budimpešte ili sat i po iz Ciriha. Južnu morsku granicu djeli sa Italijom; na istoku i sjeveru ona se granici sa Srbijom i Albanijom, a na zapadu sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.

Photo 0 Dobro Došli u Crnu Gor



Osim preko svojih meðunarodnih aerodroma u Podgorici i Tivtu, do Crne Gore se vazdušnom linijom može doci i preko dubrovackog aerodroma cilipi, koji je od Herceg Novog udaljen 22 km. Nacionalana kompanija sa tivatskog i podgorickog aerodroma održava redovne linije za Beograd, Budimpeštu, Bec, Cirih, Frankfurt, Ljubljanu i Rim. »Montenegro airlines« ima letove iz Podgorice za Beograd (svakog dana u 7,50 i 17,30), Cirih (srijedom, petkom i nedeljom u 10,50), Frankfurt (srijedom u 11,35, petkom u 15,30 i nedeljom u 10,45), Budimpeštu (ponedeljkom i cetvrtkom u 7,30), Ljubljanu (srijedom i subotom u 10,20) i Rim (ponedeljkom i petkom u 10,20) i sa Aerodroma Tivat svaki dan za Beograd u 8,30 i 16,30. Aerodrom Golubovci (Podgorica) – do grada Podgorice 12 km, Kolašina 80 km, Žabljaka 170 km, Budve 62 km, Bara 65 km.

Photo 1 Dobro Došli u Crnu Gor



Želite li da se okupate u bistrom, toplom moru, na predivnim pješcanim plažama, da zaboravite na euforicnost industrijskog nacina života, da zaboravite kako izgleda smog i zagaðen vazduh, jednom rjecju da se odmorite? Ne treba da idete u neki od pacifickih arhipelaga, sve to možete naci u sred Evrope, u Crnoj Gori. Ovakva egzoticnost vas ceka u srcu Mediterana, na jugu Evrope, u jednoj od država koje cine zajednicu Srbije i Crne Gore, u drzavi koju Jadransko more dijeli od Italije.

Svojim položajem Crna Gora pripada srednjem Mediteranu i nalazi se na samo sat vremena leta iz Rima ili Budimpešte ili sat i po iz Ciriha. Južnu morsku granicu djeli sa Italijom; na istoku i sjeveru ona se granici sa Srbijom i Albanijom, a na zapadu sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. Osim preko svojih meðunarodnih aerodroma u Podgorici i Tivtu, do Crne Gore se vazdušnom linijom može doci i preko dubrovackog aerodroma cilipi, koji je od Herceg Novog udaljen 22 km.

Photo 2 Dobro Došli u Crnu Gor



Nacionalana kompanija sa tivatskog i podgorickog aerodroma održava redovne linije za Beograd, Budimpeštu, Bec, Cirih, Frankfurt, Ljubljanu i Rim. »Montenegro airlines« ima letove iz Podgorice za Beograd (svakog dana u 7,50 i 17,30), Cirih (srijedom, petkom i nedeljom u 10,50), Frankfurt (srijedom u 11,35, petkom u 15,30 i nedeljom u 10,45), Budimpeštu (ponedeljkom i cetvrtkom u 7,30), Ljubljanu (srijedom i subotom u 10,20) i Rim (ponedeljkom i petkom u 10,20) i sa Aerodroma Tivat svaki dan za Beograd u 8,30 i 16,30. Aerodrom Golubovci (Podgorica) – do grada Podgorice 12 km, Kolašina 80 km, Žabljaka 170 km, Budve 62 km, Bara 65 km.

Photo 3 Dobro Došli u Crnu Gor



Aerodrom Tivat - do grada Tivta 3km, Budve 20 km, Herceg Novog 20 km, Kotora 4 km, Bara 60 km, Ulcinja 84 km.  Pored granicnih prelaza na meðunarodnim aerodromima, postoje i drumski, i to sa Hrvatskom na Debelom brijegu, sa BiH na Sitnici, Vilusima, Vracenovicima, Šcepan polju i Metaljki i sa Albanijom na Božaju i Šukobinu. Od obaveznog osiguranja vozila na ovim prelazima, osloboðene su države sa kojima Crna Gora ima specijalni dogovor, tako da zeleni karton važi za: Albaniju, Andoru, Austriju, Belgiju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Cešku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Maðarsku, Maroko, Maltu, Njemacku, Grcku, Island, Irsku, Italiju, Latviju, Luksemburg, Makedoniju, Moldaviju, Norvešku, Portugaliju, Poljsku, Rumuniju, Slovacku, Sloveniju, Španiju, Švedsku, Švajcarsku, Holandiju, Veliku Britaniju, Tunis, Tursku, Ukrainu, Izrael i Iran.

Photo 4 Dobro Došli u Crnu Gor



U Crnu Goru se takoðe može uci i na granicnim prelazima u Lukama Bar, Budva, Kotor i Herceg Novi koje su pomorska veza sa svijetom, a redovni putnicki i teretni pomorski saobracaj odvija se na linijama Bar-Bari i Bar-Ankona. Morem se takoðe može doci i preko Dubrovnika cija luka je pedesetak kilometara udaljena od Herceg Novog. »Prekookeanska plovidba Bar« ferry boat-ima HORNBEAM, ALBA i SVETI STEFAN iz Barija (Italija) za Bar svakog dana sem nedelje sa polascima u 21,00 i 22,00, a iz Bara za Bari istim ferry boat-ima, svakog dana sem subote sa polascima u 21,00 – 22,00. Italijanska kompanija ferry boat-om VENEZIA iz Ancone za Bar srijedom u 18,00, a iz Bara za Anconu cetvrkom u 18,00. Za ulazak u našu zemlju državljanima sledecih država je dovoljan samo pasoš: Albanija, Australija, Austrija, BiH, Bjelorusija, Bugarska, Belgija, Danska, Francuska, Holandija, Italija, Kanada, Luksemburg, Letonija, Litvanija, Madjarska, Monako, Malta, Makedonija, Moldavija ,Njemacka, Norveška, Velika Britanija, Irska, Španija, Portugalija, Grcka, Švedska, Finska, Švajcarska, Island, Kipar, Lihtenštajn, San Marino, Vatikan, Andora, Estonija, Ceška, Slovacka, Poljska, Rusija, Ukrajina, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, SAD, Novi Zeland, Japan i Izrael. Državljanima ostalih zemalja za ulazak u Crnu Goru je neophodna viza. Zvanicna valuta u Crnoj Gori je euro (EUR;€) - zajednicka evropska moneta, a promjena ostalih valuta se vrši na mjenjacnicama u svim poslovnim bankama. Pri ulasku u Crnu Goru, stranci nemaju limitarnu kolicinu novca koji mogu imati sa sobom, a iz zemlje se ne može iznijeti više od 500 eura u koliko nisu prijavljeni prilikom ulaska.

Photo 5 Dobro Došli u Crnu Gor



Najperspektivnija privredna grana, vjerovatno i najprofitabilnija u Crnoj Gori je turizam. Kako morski, tako i svi ostali vidovi turizma, preko planinskog i lovnog, do zdravstenog u kome se istice izuzetna saradnja Mediteranskog Zdravstvenog centra u Igalu sa državom Norveškom i zdravstvenim zvanicnicima te nordijske zemlje ciji su graðani permanentni posjetioci Igala. Izmeðu ostalog imidž Crnoj Gori daje i cinjenica da je registrovana u Ujedinjenim Nacijama kao prva ekološka država. U taj mozaik uklapaju se i cetiri nacionalna parka: "DURMITOR" - površine 39.000 hektara, "BIOGRADSKA GORA" - površine: 5.400 hektara, "SKADARSKO JEZERO" - površine: 40.000 hektara i "LOVCEN" - površine: 6.400 hektara. U Crnoj Gori je u 2003. godini boravilo ukupno 599.430 gostiju (10,7% više nego u 2002. godini, od cega je inostranih gostiju bilo ukupno 141.787.

Photo 6 Dobro Došli u Crnu Gor



Ostvareno je ukupno 3.976.266 nocenja (7,8% više nego u 2002. godini) od cega su inostrani gosti ostvarili 915.738 nocenja. Primorski centri: Ulcinj (Velika plaža, Ada Bojana), Bar (Sutomore, Canj), Budva (Petrovac, Milocer, Sveti Stefan, Becici), Tivat (Donja Lastva, Radovici), Kotor (Risan, Perast, Prcanj) i Herceg-Novi (Bijela, Igalo). Planinski centri: Žabljak (Durmitor),Aerodrom Tivat - do grada Tivta 3km, Budve 20 km, Herceg Novog 20 km, Kotora 4 km, Bara 60 km, Ulcinja 84 km.  Pored granicnih prelaza na meðunarodnim aerodromima, postoje i drumski, i to sa Hrvatskom na Debelom brijegu, sa BiH na Sitnici, Vilusima, Vracenovicima, Šcepan polju i Metaljki i sa Albanijom na Božaju i Šukobinu. Od obaveznog osiguranja vozila na ovim prelazima, osloboðene su države sa kojima Crna Gora ima specijalni dogovor, tako da zeleni karton važi za: Albaniju, Andoru, Austriju, Belgiju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Cešku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Maðarsku, Maroko, Maltu, Njemacku, Grcku, Island, Irsku, Italiju, Latviju, Luksemburg, Makedoniju, Moldaviju, Norvešku, Portugaliju, Poljsku, Rumuniju, Slovacku, Sloveniju, Španiju, Švedsku, Švajcarsku, Holandiju, Veliku Britaniju, Tunis, Tursku, Ukrainu, Izrael i Iran.



U Crnu Goru se takoðe može uci i na granicnim prelazima u Lukama Bar, Budva, Kotor i Herceg Novi koje su pomorska veza sa svijetom, a redovni putnicki i teretni pomorski saobracaj odvija se na linijama Bar-Bari i Bar-Ankona. Morem se takoðe može doci i preko Dubrovnika cija luka je pedesetak kilometara udaljena od Herceg Novog. »Prekookeanska plovidba Bar« ferry boat-ima HORNBEAM, ALBA i SVETI STEFAN iz Barija (Italija) za Bar svakog dana sem nedelje sa polascima u 21,00 i 22,00, a iz Bara za Bari istim ferry boat-ima, svakog dana sem subote sa polascima u 21,00 – 22,00. Italijanska kompanija ferry boat-om VENEZIA iz Ancone za Bar srijedom u 18,00, a iz Bara za Anconu cetvrkom u 18,00. Za ulazak u našu zemlju državljanima sledecih država je dovoljan samo pasoš: Albanija, Australija, Austrija, BiH, Bjelorusija, Bugarska, Belgija, Danska, Francuska, Holandija, Italija, Kanada, Luksemburg, Letonija, Litvanija, Madjarska, Monako, Malta, Makedonija, Moldavija ,Njemacka, Norveška, Velika Britanija, Irska, Španija, Portugalija, Grcka, Švedska, Finska, Švajcarska, Island, Kipar, Lihtenštajn, San Marino, Vatikan, Andora, Estonija, Ceška, Slovacka, Poljska, Rusija, Ukrajina, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, SAD, Novi Zeland, Japan i Izrael. Državljanima ostalih zemalja za ulazak u Crnu Goru je neophodna viza. Zvanicna valuta u Crnoj Gori je euro (EUR;€) - zajednicka evropska moneta, a promjena ostalih valuta se vrši na mjenjacnicama u svim poslovnim bankama.



Pri ulasku u Crnu Goru, stranci nemaju limitarnu kolicinu novca koji mogu imati sa sobom, a iz zemlje se ne može iznijeti više od 500 eura u koliko nisu prijavljeni prilikom ulaska. Najperspektivnija privredna grana, vjerovatno i najprofitabilnija u Crnoj Gori je turizam. Kako morski, tako i svi ostali vidovi turizma, preko planinskog i lovnog, do zdravstenog u kome se istice izuzetna saradnja Mediteranskog Zdravstvenog centra u Igalu sa državom Norveškom i zdravstvenim zvanicnicima te nordijske zemlje ciji su graðani permanentni posjetioci Igala. Izmeðu ostalog imidž Crnoj Gori daje i cinjenica da je registrovana u Ujedinjenim Nacijama kao prva ekološka država. U taj mozaik uklapaju se i cetiri nacionalna parka: "DURMITOR" - površine 39.000 hektara, "BIOGRADSKA GORA" - površine: 5.400 hektara, "SKADARSKO JEZERO" - površine: 40.000 hektara i "LOVCEN" - površine: 6.400 hektara. U Crnoj Gori je u 2003. godini boravilo ukupno 599.430 gostiju (10,7% više nego u 2002. godini, od cega je inostranih gostiju bilo ukupno 141.787. Ostvareno je ukupno 3.976.266 nocenja (7,8% više nego u 2002. godini) od cega su inostrani gosti ostvarili 915.738 nocenja. Primorski centri: Ulcinj (Velika plaža, Ada Bojana), Bar (Sutomore, Canj), Budva (Petrovac, Milocer, Sveti Stefan, Becici), Tivat (Donja Lastva, Radovici), Kotor (Risan, Perast, Prcanj) i Herceg-Novi (Bijela, Igalo). Planinski centri: Žabljak (Durmitor),

Kolašin (Bjelasica), Berane (Lokve), Rožaje (Turjak). Zdravstveni turizam:

Zavod za rehabilitaciju – Vrmac. Lovni turizam: Lovni tereni su: Skadarsko jezero, Durmitor, Bjelopavlicka ravnica, Crmnica. Korištene informacije Turisticke Organizacije Crne Gore