Na plaži u Meljinama, nekoliko kilometara istočno od starog grada Herceg Novog, stoji dugačak, nizak kompleks opasan zidinama čije kamenje već skoro tri stotine godina bdije nad ulazom u Boku Kotorsku. Danas u njemu vrvi život marine i hotela, ali ovo je nekada bila jedna od najstrašnijih i najpotrebnijih ustanova starog Jadrana: Lazaret, karantinska stanica u kojoj su brodovi, mornari, trgovci i njihov teret čekali — ponekad i dobrano duže od mjesec dana — da dokažu kako ne prenose kugu.
Karantin: jadranski izum
Karantin je rođen na ovom moru. Dubrovačka Republika — današnji Dubrovnik — uvela je 1377. godine prvi zabilježeni period izolacije za brodove koji pristižu, a Venecija je ubrzo sagradila namjenske ostrvske stanice koje je nazivala lazzaretti, po imenu izvedenom od biblijskog Lazara. Period čekanja ustalio se na četrdeset dana — quaranta giorni na venecijanskom — i toj praksi dao ime. Za pomorsku republiku lazaret nije bio luksuz bez kojeg se može: nijedna luka nije mogla trgovati s Levantom, gdje je kuga neprestano tinjala, ako nije mogla primiti sumnjive brodove a da bolest ne pusti na kopno. Svaka ozbiljna luka na istočnom Jadranu na kraju ga je imala, a ruševine i sačuvani ostaci tih stanica — u Dubrovniku, Splitu i ovdje u Meljinama — granični su punktovi rata protiv nevidljivog neprijatelja koji je trajao stoljećima.
Venecija dolazi u Boku
Kada je Venecija 1687. godine preuzela Herceg Novi od Osmanlija, namjeravala je od grada napraviti djelatnu luku svog pomorskog carstva — a to je značilo izgraditi i njegovu sanitetsku mašineriju. Prva karantinska stanica organizirana je 1700. godine tik ispod grada, blizu manastira Svetog Antuna, ali se lokacija na strmoj i nestabilnoj padini Herceg Novog pokazala loše odabranom, pa je već u narednoj generaciji donesena odluka o preseljenju. Između 1729. i 1732. godine na ravnoj obali u Meljinama podignut je namjenski kompleks: pravougaonik opasan zidinama i otvoren prema moru, s unutrašnjim dvorištem, nizovima skladišta i konačišta te vlastitom kapelom. Brodovi koji su dolazili iz sumnjivih luka sidrili su se pred zidinama; putnici i posade smještani su u izolaciju, roba se istovarala u skladišta da se prozrači, osunča i okadi, a tek kada bi rok prošao bez pojave bolesti, vlasti bi izdale dozvolu za trgovinu. Lazaret je bio carinarnica, granična kontrola i javnozdravstvena služba u jednom — jedina kapija kroz koju je vanjski svijet ulazio u Boku.
Kapela okrenuta prema glavnom dvorištu posvećena je, sasvim prikladno, Svetom Rohu, srednjovjekovnom svecu kojeg se širom katoličke Evrope zazivalo kao zaštitnika od kuge. Današnja građevina kapele potiče iz austrijskog razdoblja — sagrađena je 1830., a obnovljena 1882. godine, kako bilježi natpis iznad njenih vrata — ali njena posveta nosi izvorno značenje ovog mjesta: ovdje je i molitva bila usmjerena protiv zaraze.
Od karantina do bolnice
Devetnaesto stoljeće polako je učinilo klasični karantin suvišnim, ali Lazaret nikada nije izgubio vezu s medicinom i morem. Pod austrougarskom vlašću kompleks je uklopljen u pomorsku infrastrukturu carstva, a uz stare zidine izrasla je i druga skupina zgrada koja je služila vojnom logoru. U dvadesetom stoljeću Meljine su postale sinonim za svoju vojnu bolnicu — mornarička bolnica koja je služila generacijama mornara jednako kao i civilima stoji neposredno uz stari karantinski kompleks, tako da se medicinsko poslanje ovog mjesta nastavilo praktično neprekinuto od doba jedrenjaka do živog sjećanja. Mještani i danas kažu „Meljine“ misleći na bolnicu jednako često kao i na selo.
Šta je ostalo
Lazaret je opstao tamo gdje su se mnogi njegovi jadranski srodnici urušili, a tokom 2010-ih prošao je kroz pomnu obnovu kao središnji dio kompleksa Lazure Marina & Hotel. Krila iz osamnaestog stoljeća danas primaju sobe, restorane i dvorane; središnje dvorište natkriveno je staklom i služi kao glavni foaje; a kapela Svetog Roha je obnovljena — tokom radova 2015. godine na svjetlo dana izašli su fragmenti freske iz venecijanskog doba, pa je umjetnik Nino Radoš, nadahnut njima, za kapelu stvorio nova djela. Rijetkost je to na ovoj obali: veliki historijski kompleks spašen ponovnom upotrebom, a ne izgubljen zbog nje — mjesto gdje možete popiti kahvu unutar zidina podignutih da kugu zadrže na moru.
Posjeta
Lazaret se nalazi neposredno na šetalištu Pet Danica, na njegovom istočnom kraju — iz starog grada Herceg Novog do njega vodi ravna šetnja uz samo more od četrdesetak minuta, pored plaža Škver i Topla. Prostor kompleksa, gat marine i kafići otvoreni su šetačima bez naknade; kapela i dvorište obično se mogu razgledati, osim kada je u toku neki događaj. Dođite predvečer, kada zidine poprime boju meda, a jarboli marine se ocrtavaju naspram grebena Orjena — i sjetite se, uz svoje piće, trgovaca koji su nekada četrdeset dana zurili u isti taj prizor, čekajući da ih proglase zdravima.
