Na plaži u Meljinama, nekoliko kilometara istočno od starog grada Herceg Novog, stoji dugačak, niski ograđeni sklop čije kamenje već gotovo tristo godina bdije nad ulazom u Boku kotorsku. Danas u njemu vrvi život marine i hotela, no ovo je nekoć bila jedna od najstrašnijih i najpotrebnijih ustanova starog Jadrana: Lazaret, karantenska postaja u kojoj su brodovi, mornari, trgovci i njihov teret čekali — katkad i dulje od mjesec dana — da dokažu kako ne prenose kugu.
Karantena: jadranski izum
Karantena je rođena na ovom moru. Ragusa — današnji Dubrovnik — uvela je 1377. prvo dokumentirano razdoblje izolacije za brodove u dolasku, a Venecija je ubrzo sagradila posebne otočne postaje koje je nazivala lazzaretti, po imenu izvedenom od biblijskog Lazara. Razdoblje čekanja ustalilo se na četrdeset dana — quaranta giorni na venecijanskom — i praksi dalo ime. Za pomorsku republiku lazaret nije bio neobavezan luksuz: nijedna luka nije mogla trgovati s Levantom, gdje je kuga neprestano tinjala, ako nije mogla primiti sumnjive brodove a da bolest ne pusti na kopno. Svaka ozbiljna luka na istočnom Jadranu naposljetku je imala svoj lazaret, a ruševine i preživjeli primjerci tih postaja — u Dubrovniku, Splitu i ovdje u Meljinama — granični su punktovi rata protiv nevidljivog neprijatelja koji je trajao stoljećima.
Venecija dolazi u Boku
Kad je Venecija 1687. preuzela Herceg Novi od Osmanlija, namjeravala je grad pretvoriti u djelatnu luku svojega pomorskog carstva — a to je značilo izgraditi i sanitarni stroj takve luke. Prva karantenska postaja ustrojena je 1700. tik ispod grada, u blizini samostana svetog Antuna, no položaj na strmoj i nestabilnoj padini Herceg Novog pokazao se loše odabranim, pa je unutar jednog naraštaja donesena odluka o preseljenju. Između 1729. i 1732. na ravnoj obali u Meljinama podignut je namjenski sklop: ograđeni pravokutnik otvoren prema moru, s unutarnjim dvorištem, nizovima skladišta i konačišta te vlastitom kapelom. Brodovi pristigli iz sumnjivih luka sidrili su se pred zidinama; putnici i posade smještani su u izolaciju, roba se istovarivala u skladišta da se prozrači, osunča i okadi, a tek kad bi rok prošao bez bolesti, vlasti su izdavale dozvolu za trgovinu. Lazaret je bio carinarnica, granična kontrola i javnozdravstvena služba u jednome — jedina vrata kroz koja je vanjski svijet ulazio u Boku.
Kapela koja gleda na glavno dvorište posvećena je, posve prikladno, svetom Roku, srednjovjekovnom svecu kojemu se diljem katoličke Europe utjecalo kao zaštitniku od kuge. Današnja građevina kapele potječe iz austrijskog razdoblja — sagrađena je 1830., a obnovljena 1882., kako bilježi natpis nad vratima — no njezina posveta nosi izvorno značenje ovoga mjesta: ovdje je i molitva bila uperena protiv zarazne bolesti.
Od karantene do bolnice
Devetnaesto stoljeće polako je klasičnu karantenu učinilo suvišnom, ali Lazaret nikada nije izgubio vezu s medicinom i morem. Pod austrougarskom vlašću sklop je uklopljen u pomorsku infrastrukturu carstva, a uz stare zidine izrasla je i druga skupina zgrada za potrebe vojnog logora. U dvadesetom stoljeću Meljine su postale sinonim za svoju vojnu bolnicu — pomorska bolnica koja je služila naraštajima mornara i civila stoji neposredno uz stari karantenski sklop, tako da se medicinsko poslanje ovoga mjesta nastavilo gotovo neprekinuto od doba jedrenjaka do živog sjećanja. Mještani i danas kažu „Meljine” misleći na bolnicu jednako često kao i na samo selo.
Što je ostalo
Lazaret je preživio ondje gdje su se mnoga njegova jadranska braća urušila, a tijekom 2010-ih prošao je pomnu obnovu kao središnji dio kompleksa Lazure Marina & Hotel. Nizovi iz osamnaestog stoljeća danas skrivaju sobe, restorane i dvorane; središnje je dvorište natkriveno staklom i služi kao glavno predvorje; a kapela svetog Roka je obnovljena — tijekom radova 2015. na svjetlo su izišli ulomci freske iz venecijanskog doba, pa je umjetnik Nino Radoš, nadahnut njima, za kapelu stvorio nova djela. Rijetkost je to na ovoj obali: velik povijesni sklop spašen prenamjenom, a ne izgubljen zbog nje, gdje kavu možete popiti unutar zidina podignutih da kugu zadrže na moru.
Posjet
Lazaret se nalazi neposredno na šetnici Pet Danica, na njezinu istočnom kraju — iz starog grada Herceg Novog do njega vodi ravna šetnja uz samo more, duga oko četrdeset minuta, koja putem prolazi pokraj plaža Škver i Topla. Prostor kompleksa, gat marine i kafići otvoreni su šetačima bez naplate; kapela i dvorište obično se mogu razgledati, osim kad je u tijeku neko događanje. Dođite predvečer, kada zidine poprime boju meda, a jarboli marine se ocrtaju na grebenu Orjena — i uz piće posvetite misao trgovcima koji su nekoć četrdeset dana zurili u isti prizor čekajući da ih proglase zdravima.
